U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) i Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Donjem Srbu je u nedjelju, kod spomenika “Ustanak naroda Like i Korduna”, obilježen dan ustanka u Srbu.
Zbog protuepidemijskih mjera nazočilo mu je tek nekoliko desetaka ljudi, desetak puta manje nego prethodnih godina, dok je na cesti podno spomenika dvadesetak pripadnika Autohtone – Hrvatske stranke prava (A-HSP) održalo ‘kontraskup’ sa zahtjevom da se obilježavanje takvih obljetnica zabrani.
“Žalimo što je početkom devedesetih antifašizam bačen pod noge od onih koji su vodili nacionalne pokrete na prostoru bivše Jugoslavije i što su posljedice toga strašne, a nisu trebale, morale niti smjele biti, jer smo svi platili tešku cijenu”, rekao je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.
Okupljanjem u Srbu, kazao je Pupovac, želimo otkloniti nasljeđe “da se negiraju vrijednosti antifašizma, da se on kriminalizira, a poštovatelji antifašizma doživljavaju kao redikuli”.
U svom je govoru rekao i da su “ljudi koji su ovdje ustali 27. srpnja 1941., ustali u obranu gologa života, jer je ustaški režim NDH uništavao Srbe i komuniste, kao što su nacistički i fašistički režimi ubijali Židove i Rome”.
“Ustali su u obrani gologa života jer je do njih došao glas stradanja u Gudovcu, Veljunu, Hrvatskom Blagaju, Glini i Jadovnom, gdje su završavali mnogi njihovi susjedi i rođaci. Oni su ovdje primili ideju koja ih je odmakla od borbe za goli život i koja ih je pretvorila u borce za slobodu, jednakost i bratstvo”, rekao je Pupovac.
Primajući tu ideju, kazao je, “koliko god se odmakli od vjere u kojoj su bili kršteni, stvorili su osnov da zajedno s komunistima, lijevim HSS-om i lijevim demokratima među Srbima, poraze one koji su s četničkih pozicija htjeli da se ovdje uspostavi ustanak i vodi pokret”.
Ustvrdio je Pupovac također da su od sedam tisuća naoružanih pripadnika partizanskog pokreta polovica bili Ličani, pri čemu je rekao da ih neće brojati po nacionalnosti “jer se oni tako nisu zbrajali”.
Dodao je i da su “na ustaške zločine početkom srpnja u osvetničkoj reakciji četnika ili onih koji su bili pročetničke orjentacije, stradali i nedužni civili Hrvati u Brotnji, Boričevcu i nekoliko drugih sela”.
U ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista predsjednik Franjo Habulin rekao je da je ono što je počelo u Brezovici formiranjem prvog partizanskog odreda “u Srbu preraslo u općenarodni ustanak Srba i Hrvata”.
Ustvrdio je da je na samo početku bilo i “nesnalaženja”, da to “nije bio četnički ustanak nego ustanak protiv tzv. NDH, marionetskog i kolaboraonističkog režima stvorenog da bi se uklopio u osvajačke planove nacista i fašista, režim koji je diplomatske odnose imao samo sa zemljama Sila osovine i njihovih satelita”.
Na proslavu u Srb, kazao je, “treba doći kako ne bi u obrazovanju, medijima i javnom i političkom životu suvremene Hrvatske pobijedio desničarski povijesni revizionizam”.
Mesić: U Hrvatskom saboru više nema nekih političkih strašila
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je da se danas slavi “ustanak protiv okupatora i onih koji uz su uz pomoć okupatora i tzv. NDH uveli teror”, te da je “narodnooslobodilačka borba uspjela zbog jedinstva partizana pod vodstvom komunista”.
One koji “ne priznaju povijesnu istinu” nazvao je “političkim strašilima koji pokušavaju gubitnike iz II. Svjetskog rata pretvoriti u pobjednike, a da to “ide na dušu onima u hrvatskoj Vladi koji se još nemaju snage tome oduprijeti”.
Ustvrdio je i da sada “u Hrvatskom saboru više nema nekih političkih strašila”, ali da “tek trebamo vidjeti hoće li sada biti dovoljno političkog otpora političkim strašilima”.
Na cesti podno spomenika, uz razgraničenje interventne policije, predstavnici A-HSP-a sa svog su prosvjednog skupa tražili zabranu obilježavanja obljetnica “ustanka naroda Like i Korduna”, pri čemu su ustanike nazivali četnicima.
Prosvjed A-HSP-a u Srbu
“U srpnju 1941. četnici su ušli u Brotnju, zaselak između Donjeg Lapca i Srba te su okrutno pobili sve članove šest hrvatskih obitelji Ivezić, ukupno njih 37, među kojima je bilo 12-ero djece u dobi od tri do 14 godina”, poručio je predsjednik te stranke Dražen Keleminec dodavši da su se zločini nad Hrvatima dogodili i u ostalim selima župe.
Pupovac: Razmislit ćemo hoćemo li sudjelovati na obilježavanju Oluje
Upitan hoće li sudjelovati na ovogodišnjem obilježavanju Oluje Milorad Pupovac je dao je neodređen odgovor:
“Razmislit ćemo ovih dana što bi odlazak predstavnika SDSS-a značio za odlazak na obilježavanje Dana pobjede i Vojno redarstvene akcije Oluje u Kninu, jer je to teško ratno nasljeđe s teškim traumama i na hrvatskoj i na srpskoj strani te “treba pronaći dobar način da se to prevlada”.
“O tome ćemo više reći narednih dana, pustite nas da razmislimo što znače svi ti pozivi za nas i za naše društvo i što bi trebalo napraviti da bi to donijelo nešto značajno danu obilježavanja Oluje i odnosa Hrvata i Srba, za odnose u Hrvatskoj općenito”, rekao je Pupovac.
R.I. /Hina/Foto:FaH
