Milanović o vijesti Reutersa: “Dok sam ja predsjednik hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove”

Predsjednik Zoran Milanović oglasio se nakon vijesti da europske zemlje raspravljaju o slanju trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma.

Kao razlog rasprave navodi se izjava Donalda Trumpa, koji je jasno dao do znanja da neće slati američke trupe na teren da bi osigurao sigurnost, navode dužnosnici i diplomati.

Pregovori, koje vodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, još su u ranoj fazi, ali već su otkrili nesuglasice oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o mudrosti otvaranja te teme, izvijestio je Reuters.

“Govorio sam i upozoravao. Ali hrvatski ljudi ne moraju brinuti – dok sam ja predsjednik Republike, hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove!” reagirao je predsjednik Zoran Milanović na Facebooku.

Važno je napomenuti da bi te mirovne snage išle u Ukrajinu samo u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, no još nije jasno koja bi točno bila njihova uloga.

Pitanje je hoće li sudionici buduće europske misije preuzeti tradicionalnu ulogu mirotvoraca, kao što je nadziranje linije prekida vatre, ili bi pak snažno odvraćali potencijalne nove ruske napade.

Talijanski dužnosnici govorili su o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski dužnosnici usredotočili na odvraćanje.

Na Milanovićevu izjavu da “hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove”, odgovorio je Dragan Primorac kazavši da je uparvo Milanović slao hrvagtske vojnike u Afganistan, što je bila mnogo rizičnija operacija nego potencijalni odlazak u mirovnu misiju u Ukrajinu.

Pregovori o slanju europskih vojnika u Ukrajinu zahuktali su se nakon što je Donald Trump rekao da američki vojnici neće otputovati u Ukrajinu kako bi jamčili da se sukob između Kijeva i Moskva neće ponovno razbuktati.

Razgovore, koji su, doduše, u ranoj fazi, predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron. Velike europske države, poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije, mogle bi činiti glavninu tih snaga. Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je u ponedjeljak da će Berlin vjerojatno igrati ulogu u osiguravanju primirja, ali da je prerano reći koja vrsta snaga će biti potrebna.

Talijanski dužnosnici govorili su o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski dužnosnici usredotočili upravo na odvraćanje.

Snage odvraćanja mogla bi formirati koalicija pet do osam zemalja, kaže jedan ukrajinski dužnosnik upućen u neke od ovih rasprava. Analitičari i dužnosnici imaju različite procjene veličine tih snaga, naglašavajući da bi mnogo toga ovisilo o prirodi i detaljima njihove misije. Neki analitičari sugeriraju da bi okupljanje oko 40.000 vojnika moglo biti izvedivo.

Prema konceptu rotacije, koja bi uključivala i postrojbe koje se razmještaju i rekonstituiraju nakon raspoređivanja, negdje oko 100.000 vojnika u svakom bi trenutku moglo biti uključeno u misiju, navodi Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni planer.

Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika.

M.M. /Foto: Press