Zoran Milanović, predsjednik Republike, javno se cijepio u 11 sati, a petnaestak minuta kasnije započelo je i cijepljenje članova Vlade. Cjepivo je primio i Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.
Predsjednik Republike Zoran Milanović cijepio se protiv koronavirusa u 11 sati kako bi ukazao na važnost cijepljenja u borbi protiv pandemije koronavirusa. Nakon Milanovića Pfizerovo cjepivo primio je i Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.
“Pozivam sve koji žele, ali i one koji se dvoume, da se cijepe jer cjepivo nije napravljeno napamet”, poručio je Milanović nakon cijepljenja te dodao da cjepivo sigurno pomaže. “Ljudi, cijepite se! To je bolje nego razboljeti se”, poručio je Milanović.
Onoga trena kada u sustavu dragovoljnog cijepljenja više ne bude kandidata, a cjepiva će biti više nego ljudi, moje je pitanje vraćamo li se u normalan život, rekao je Milanović. Dodao je i da nije normalno da doktor koji cijepi druge nije cijepljen.
Novinare je zanimalo što se promijenilo od njegove usporedbe COVID-a s karijesom, Milanović je rekao da rekao da to nema veze s pozivom na cijepljenje. “To su potpuno logički odvojene stvari, tada nije bilo cjepiva”, rekao je Milanović.
Predsjednik se prije cijepljenja konzultirao sa svojim liječnikom i rekao da to svatko treba napraviti.
Cijepio se i Robert Hranj, načelnik Glavnog store OS RH
Na pitanje o istrazi zbog urušenih kuća u potresu koje su obnovljene krajem devedesetih, Milanović je rekao da je upravo on uočio da su neke takve kuće urušene.
“Nadzorni inženjer preuzima stručnu, pa i kaznenu odgovornost. Ako su ti ljudi živi i dostupni, oni moraju odgovoriti bar na neka pitanja. To nije nikakva hajka. To nije vikend šalovanje, to je ozbiljan posao”, rekao je Milanović. Dodao je da je država napravila izvanserijski napor u tim godinama.
Milanović je rekao da treba sve kuće provjeriti, ali da je sve odgovornost vlasnika.
“Nama treba trajna ili polutrajna služba koja će se baviti potresnom statikom jer sve ovo što su stručnjaci, statičari, radili posljednjih godinu dana je volonterstvo. A to bi trebalo biti regulirano. Zaslužili su kao organizacija odlikovanje. I dobit će ga”, rekao je Milanović.
“Ćeraćemo se još. Sve može biti osim da se ne ćeramo”, odgovorio je Milanović na molbu da komentira Plenkovićeve izjave o zavjeri, pitajući novinare žele li ga opet zavaditi s premijerom.
“Ćeraćemo se još” ( Beograd, 1996.) naslov je poeme Matije Bećkovića, akademika SANU, tvoraca Memomaduma o Velikoj Srbiji ( sjedinjenje svih srpskih zemalja). Bio je predsjednik Udruženja književnika Srbije od 1988. – 1992. godine.
Poema “Ćeraćemo se još”, objavljena 1996., godinu dana nakon “Oluje”, u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori je shvaćena kao novi poziv i pripremu za “suicidalan i krvožedan odnos prema susjedima”.
Za Bećkovića se pisalo da je “duhovni oslonac” Slobodana Miloševića, a danas aktivno podržava Pokret obnove Kraljevine Srbije u zamišljenim granicama. Obiteljski korijeni su mu iz Crne Gore, a veliki je protivnik samostalnosti te države.
Matija Bećković je otac poznate glumice i novinarke Olje Bećković (“Utisak nedelje”), a tamošnja javnost smatra ga “najmudrijim živućim Srbinom”.
M. Marković/Foto:pxll
