U Crnoj Gori u nedjelju se održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojima će građani te zemlje birati šefa države između suverenista Mila Đukanovića i prosrpskog kandidata Jakova Milatovića.
Biračko pravo na izborima za predsjednika Crne Gore ima 542.154 građana, a biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 20 sati, dok su prvi (preliminarni) rezultati najavljeni za 21 sat.
Milo Đukanović, aktualni predsjednik Crne Gore, i kandidat njegove Demokratske partije socijalista (DPS), u prvom krugu 19. ožujka osvojio je 35 posto glasova. Tijekom kampanje predstavio se kao proeuropski kandidat, te je Milatovića optuživao da je eksponent velikosrpske politike Aleksandra Vučića.
Jakov Milatović iz Pokreta Europa sad u prvom krugu je osvojio 29 posto glasova birača koji su izašli na izbore. Bivši je ministar gospodarskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u kolovozu 2020., na kojima je Đukanovićev DPS prvi puta nakon tri desetljeća izgubio većinu u parlamentu.
Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu plaću u Crnoj Gori podigne sa 220 na 450 eura.
Uoči drugog kruga Milatovića je podržala većina protukandidata iz prvog kruga izbora, a prije svih Andrija Mandić, čelnik prosrpskog Demokratskog fronta, koji ima 19 posto podrške, i Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore, koju je prije dva tjedna podržalo oko 10 posto birača.
Ovi predsjednički izbori su četvrti od obnove crnogorske neovisnosti 2006. i osmi od uvođenja višestranačkog sistema.
Tko podržava koga?
Milatović, koji isto obećava proeuropsku budućnost Crnoj Gori, osigurao je podršku većine kandidata koji su sudjelovali u prvom krugu izbora 19. ožujka, prije svih kandidata prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, koji je osvojio 19 posto glasova i Alekse Bečića, čelnika Demokratske Crne Gore, stranke centra, koji je imao oko 10 posto podrške birača.
Milo Đukanović svoju šansu vidi u glasovima manjina, prije svih Bošnjaka i Albanaca koji su primjetno apstinirali u prvom krugu izbora te u glasovima iseljeništva koje je najavilo masovni dolazak u Crnu Goru početkom travnja.
U toj državi sa 620 tisuća stanovnika, pravo glasa ima gotovo 550 tisuća birača upisanih u birački spisak. Među njima su mnogi koji godinama žive izvan Crne Gore. No i pored sugestija domaćih i međunarodnih institucija u zemlji nije bilo političke volje da se birački popis uredi.
Nedjeljne izbore pratit će promatrači misije OESS, Vijeća Europe te promatračka misija Europskog parlamenta, kao i promatrači lokalnih nevladinih udruga.
Hina/Foto: epa/efe
