U seriji emisija Markov trg na Z1 televiziji govorilo se o apsurdima hrvatskog pravosuđa, s posebnim naglaskom na neučinkovitost DORH-a i Uskoka, odnosno konkretne sumnje u njihovu povezanost s kriminalom.
Kamere emisije Markov trg tri godine pratile su slučaj Bankomat, i afere oko Hrvatske poštanske banke, dokumentirali brojne pravne apsurde i pokazali postojanje opravdanih sumnji u teška kršenja procedure koja katkad ulaze i u prostor kršenja zakona odgovornih osoba DORH-a i Uskoka.
Gosti emisija bili su ugledni odvjetnici Veljko Miljević i Mate Matić i komentirali konkretne slučajeve iz sudnice. Bili su pozvani i predstavnici Ministarstva pravosuđa, kojima je urednik emisije Marko Jurič uputio službeni dopis za gostovanje, ali se nisu odazvali.
U nastavku donosimo prepisku s Ministarstvom pravosuđa i odgovor Slavena Čolaka koji je prijavio nezakonitosti i nepravilnosti u radu DORH-a, Uskoka i Trgovačkog suda u Zagrebu
Poštovani g. ministre,
molim vas da za potrebe emisije Markov trg koja se emitira na Z1 televiziji pošaljete odgovornu osobu koja će u ime Vašeg ministarstva sudjelovati u raspravi o nevjerojatnom slijedu događaja kojemu smo svjedočili na raspravama u slučaju ‘HPB Bankomat’.
Slučaj ‘HPB Bankomat, će u serijalu emisija Markov trg poslužiti i kao ilustracija za određene sporne, problematične, a moguće i protuzakonite pojave u pravosuđu.
Zbog važnosti teme i snage argumenata koje ćemo emitirati u emisiji smatramo važnim obavijestiti vas o tome te očekujemo da ćete pozitivno odgovoriti na ovaj dopis.
Naša snimateljska ekipa od samog početka prati ročišta te raspolažemo s velikom količinom snimljenoga materijala koji ćemo emitirati u narednim emisijama Markov trg. Na prilozima, koje ćemo emitirati u emisiji biti će dokumentirani brojni pravni apsurdi koji će vrlo slikovito problematizirati (ne)učinkovitost pravosuđa, ali isto tako pokazati postojanje opravdanih sumnji u teška kršenja procedure, a koja možda čak ulaze i u prostor kršenja zakona pojedinih odgovornih osoba DORH-a i USKOK-a.
Srdačan pozdrav
Marko Jurič, urednik i voditelj emisije Markov trg
U nastavku Dopisa prilažemo vam neke od tema, situacija, dokumenata, analiza i zaključaka s kojima raspolažemo, koje ćemo emitirati i o kojima ćemo uz ostalo u emisijama Markov trg raspravljati:
Prateći predmet ‘HPB bankomat’ dobili smo na uvid, a i kamerom zabilježili brojne prijave optuženih na nezakonit i nepravilan rad USKOK-a, DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u kojima se navodi opravdana sumnja u kršenje zakona i propisanih procedura od strane bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a, a sada županijske državne odvjetnice u Zagrebu Sani Ljubičić, bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, bivšeg ravnatelja USKOK-a, sada glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i više drugih odgovornih osoba Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu iz kojih proizlaze teške optužbe na rad pravosudnih tijela s posebno otegotnom okolnosti da se radi o visoko pozicioniranim čelnim osobama državnog odvjetništva i USKOK-a.
U posjedu smo i dokumentacije koja je dostavljena Ministarstvu pravosuđa i svim ostalim nadležnim tijelima i institucijama RH (Vlada RH, Hrvatski sabor, …), a radi se o zahtjevima Slavena Čolaka, Fantazija projekt i dr. upućenim Ministarstvu pravosuđa RH za provođenje inspekcijskih nadzora nad radom DORH-a, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u predmetima redom kako slijedi:
Zahtjev Slavena Čolaka, Fantazija projekt i dr. upućen prema Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dana 23.07.2015.g.
za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Županijskog državnog odvjetništva i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u predmetu br. KR-DO-686/2010 (KR-US-1132/09 – K-US-148/09, IS-US-18/09) – spis po kojem više od 77 mjeseci nije donijeta državno-odvjetnička odluka Zahtjev Slavena Čolaka, Fantazija projekt i dr. upućen prema Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dana 25.05.2015.g. za provođenjem inspekcijskog nadzora ad radom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Županijskog državnog odvjetništva i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u predmetu br. K-US-148/09, IS-US-18/09 (KR-DO-686/2010,
KR-US-1132/09)
Zahtjev tvrtke Fantazija vodeni park d.o.o. upućen prema Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dana 26.03.2015.g., 27.03.2015.g. i 13.04.2015.g. za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom odgovornih osoba Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po spisu br. K-US- 209/14 Zahtjev Slavena Čolaka, Fantazija projekt i dr. upućen prema Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dana 11.08.2015.g. za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u predmetu br. K-US-232/15 Zahtjev Slavena Čolaka, Fantazija projekt i dr. od 16.06.2015.g.za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom odgovornih osoba Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, te ostalih odgovornih osoba koje su ispred Centra za restrukturiranje i prodaju sudjelovale u rješavanju slijedećih predmeta:
a) Zahtjev za mirno rješenje spora upućen od strane Oštećenika (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o.) prema Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu dana 18.07.2014.g.
b) Zahtjev za mirno rješenje spora upućen od strane Oštećenika (Slaven Čolak) prema Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu dana 18.07.2014.g.
c) Zahtjev Fantazija projekt i dr. upućen prema Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dana 12.01.2015.g., 20.02.2015.g.
23.02.2015.g. , 22.04.2015.g., 23.07.2015.g. za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Županijskog državnog odvjetništva i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u predmetu br. K-US-227/14 i KR-DO-789/14
U prethodno navedenim zahtjevima za provođenje inspekcijskih nadzora detaljno su navedene i obrazložene prijave o mogućoj nezakonitosti i nepravilnosti u radu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu pojedinačno za svaki predmet, te navedena i imena službenih osoba.
Također se navode postupci tih osoba za koje postoji sumnja da su postupale protivno zakonu i propisanim procedurama. Tim se prijavama otvara pitanje zakonitosti, poštivanja pravila i procedure s obzirom na višegodišnje ne postupanje Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po kaznenim prijavama Fantazija projekt i dr.protiv odgovornih osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedrana Duvnjaka i dr.; neočitovanju glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića više od 4 (četiri) godine o statusu prijava Fantazija projekt i dr. protiv odgovornih osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedrana Duvnjaka i dr. unatoč desetcima opetovanih pisanih zamolbi prijavitelja da ih se izvijesti o statusu kaznenih prijava; ne donošenju državno-odvjetničke odluke 77 (sedamdesetsedam) mjeseci od dana kada je prijava podnesena (spis br. KR-DO-686/2010 (K-US-148/09, IS-US-18/09); onemogućavanju strankama u postupku uvida u spise državnog odvjetništva i USKOK-a više od 12 (dvanaest) mjeseci unatoč desetinama pisanih zamolbi kojim se traži Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, te njihove čelne osobe da se strankama u postupku omogući uvid i izdavanje preslika dokumentacije iz spisa; onemogućavanje strankama u postupku uvida u upisnike kaznenih prijava u više predmeta, onemogućavanje strankama u postupku uvida u popise pismena državnog odvjetništva i USKOK-a po spisima čija je dokumentacija protivno zakonu i pravilnicima bez ikakvih oznaka i numeracije; višegodišnjem ne postupanju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po kaznenim prijavama Fantazija projekt i dr. protiv odgovornih osoba Hrvatske poštanske banke d.d. Čede Maletića i dr.;
Neočitovanju glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i Dinka Cvitana o statusu prijava unatoč desetcima opetovanih pisanih zamolbi prijavitelja da ih se izvijesti o statusu kaznenih prijava. Također postoje opravdane sumnje u namjerno sakrivanje dokumentacije iz provedenih istraga od strane odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a (Sani Ljubičić, Mladena Bajića, i dr.), itd. Po navedenim predmetima prijavljene su i brojne druge nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju državnog odvjetništva i USKOK-a iz kojih proizlazi kako dokumentacija iz spisa nad kojima je zatražen inspekcijski nadzor ne sadrži oznake i numeracije stranica, kako spisi državnog odvjetništva i USKOK-a ne sadrže popise pismena o provedenim istražnim radnjama na način kako to zakon i pravilnici propisuju čime se omogućuje manipulacija od strane državnog odvjetništva i USKOK-a vezano uz dokumentaciju prikupljenu tijekom predistražnih i istražnih radnji, itd.
Nadalje, kako stoji u prijavama upućenim Ministarstvu pravosuđa RH, odgovorne osobe Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu su u razdoblju 2009.g. – 2015.g. počinile kaznena djela krivotvorenja službenih ili poslovnih isprava kažnjivo po čl. 279, st. 1 i 2 KZ-a, ovjeravanje neistinitog sadržaja kažnjivo po čl. 281, st. 1 i 2 KZ-a, oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenog spisa kažnjivo po čl. 318 KZ-a, sprečavanje dokazivanja kažnjivo po čl. 306, st. 1 i 2 KZ-a, lažno prijavljivanje kaznenog djela kažnjivo po čl. 304, st. 1 i 2 KZ-a, zlouporaba položaja i ovlasti kažnjivo po čl. 291, st. 2 KZ-a, a sve je detaljno naznačeno u zahtjevima za provođenje inspekcijskih nadzora uz cjelovitu dokaznu dokumentaciju u prilogu prijava iz kojih proizlazi kako su .odgovorne osobe Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kršile zakone, zakonom propisane procedure i zakonom propisane rokove pri provođenju istražnih radnji i donošenju državno-odvjetničkih odluka, oglušile se postupati sukladno nalogu Suda, Hrvatskog sabora i Ministarstva pravosuđa, kršile zakone i Poslovnike državnog odvjetništva koje je donijelo ministarstvo pravosuđa na prijedlog glavnog državnog odvjetnika, te počinile čitav niz drugih nezakonitih radnji kojima je prijaviteljima/tužiteljima/ošt
Poštovani ministre,
iz navedenog se nameću slijedeća pitanja, a koja koincidiraju s vašim najavama o reformama, uvođenju reda u rad pravosuđa, te povećanje učinkovitosti rada pravosuđa:
Je li Ministarstvo pravosuđa postupilo po navedenim prijavama Fantazija projekt i dr., te ako jeste što je inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa utvrđeno? Također, ukoliko Ministarstvo pravosuđa nije provelo inspekcijske nadzore, molimo da nam odgovorite zašto to nije učinjeno obzirom da se radi o teškim optužbama na rad pravosudnih tijela i čelnih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a? Na takve je optužbe nemoguće ostati gluh jer po njima netko mora odgovarati ili oni koji su prijavljeni, ili onaj tko je ev. lažno prijavio, jer ipak se radi o institucijama koje bi trebale biti stup zaštite prava, pravde i zakona u Republici Hrvatskoj.
Smatrate li da Državno odvjetništvo i USKOK po nekim prijavama imaju pravo postupati u zakonskom roku, a po nekim kaznenim prijavama ne donijeti državnoodvjetničku odluku više od 77 mjeseci unatoč brojnim zamolbama prijavljenih osoba da se državnoodvjetnička odluka donese (predmet br. KR- DO – 686/2010 (K-US-148/09, IS-US-18/09, KR-US-1132/09)?
Iz ovog konteksta ispada kako običan građanin ili prijavljena osoba, bilo fizička ili pravna nemaju ista prava koja uživaju osobe sa hrvatske političke scene uzimajući u obzir činjenicu da su kaznene prijave protiv Bože Petrova, Zorana Milanovića, gđe. Gordane Rusak, ali i brojnih drugih slučajeva riješene promptno i u zakonskom roku od samo nekoliko mjeseci, dok s druge strane po ovoj konkretnoj prijavi (predmet br. KR- DO – 686/2010 (K-US-148/09, IS-US-18/09, KR-US-1132/09) državnoodvjetnička odluka još uvijek nije donijeta niti nakon
77 mjeseci).
Ovakve okolnosti upućuje da u Hrvatskoj nismo svi jednaki pred zakonom i da zakoni ne vrijede jednako za sve. Stoga će se u emisiji problematizirati upravo ta dvojba koja to ne bi smjela biti, a glasi: Imaju li svi građani jednaka prava i trebaju li svi biti jednaki pred zakonom?
Također nameće se pitanje odgovornost i sankcija onih odgovornih osoba koji su ispred Državnog odvjetništva prekoračili zakonom propisane rokove kojima je određen rok trajanja istrage, a koji ne može biti dulji od 18 mjeseci? Osim ako su zakonski rokovi proizvoljna forma koje za Državno odvjetništvo ne vrijede.
Je li normalno za uređenu pravnu državu da sudski postupak pod nazivom „HPB bankomat“ pred Županijskim sudom u Zagrebu traje već sedmu godinu, te da se završetak na prvostupanjskom sudu još uvijek ne nazire što upućuje da bi proces mogao potrajati još toliko ili čak i dulje? Jesu li optuženi u tom predmetu trajanjem i iscrpljivanjem u tom procesu, zapravo već kažnjeni iako nisu niti osuđeni? Treba li spomenuti da takvo postupanje pravosuđa nije u skladu sa europskim pravnim normama i standardima preuzetim zatvaranjem poglavlja 23 ugovora s EU?
Prateći suđenje ‘HPB bankomat’ došli smo do saznanja da su upućene prijave protiv USKOK-a zbog preplaćivanja sudskog vještaka Vladimira Krkleca i Ante Blaževića u iznosu koji je 11 puta veći od propisane cijene po kojoj se plaćaju sudski vještaci angažirani od pravosudnih i državnih tijela i sudova.
Svakako je potrebno komentirati činjenicu da je vještačenje u predmetu ‘HPB Bankomat’ USKOK platio 400 kn po satu sudskom vještaku Vladimiru Krklecu, iako propisana cijena po kojoj se plaćaju sudski vještaci iznosi 35 kn 1 sat utrošen na izradu vještačenja do maksimalnih 70 kn po 1 h ukoliko se radi o noćnom radu.
Također smo na suđenju u predmetu ‘HPB Bankomat’ svjedočili izjavama samih vještaka prema kojima je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić telefonom, bez pisanoga traga, bez postupka javne nabave (iznos je bio veći od 200 tisuća kuna), angažirao sudskog vještaka Antu Blaževića za izradu vještačenja u predmetu ‘HPB bankomat’, unatoč tome što je Ante Blažević u isto vrijeme obnašao dužnost predsjednika uprave Banke Splitsko Dalmatinske u kojoj je jedan od većih dioničara supruga glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Sam Ante Blaževića je na ročištu potvrdio dugogodišnje prijateljstvo sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem koji ga je angažirao za izradu vještačenja kreditnog portfelja najveće državne banke, Hrvatske poštanske banke.
Predstavljaju li prethodno navedene okolnosti sukob interesa, kazneno djelo? Možete li kao Ministar pravosuđa opravdati postupanje glavnog državnog odvjetnika i USKOK-a i po pitanju načina odabira vještaka i po pitanju plaćanja usluga vještačenja po višestruko većoj cijeni od one koja je propisana Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima?
Nadalje, mediji su objavili prijavu grupacije Fantasyland Iz Samobora protiv predsjednice Trgovačkog suda u Zagreb Nade Nekić Plevko i sutkinje Biserke Pavičić koje su prijavljene za protupravan i nepravilan rad zbog kojeg kako se navodi u prijavi, tužbe grupacije Fantasyland radi naknade štete već više od 3 (tri) godine nisu dostavljene na odgovor tuženicima, ruskom državnom fondu International Applied Found i Rushor Menagement d.o.o. u sporu teškom 95 milijuna EUR-a.
Također, Maxportal je objavio i nalog Državnog sudbenog vijeća upućen Ministarstvu pravosuđa kojim se nalaže provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora i postupanje po zahtjevu grupacije Fantasyland za provođenje inspekcijskog nadzora u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu.
- Je li Ministarstvo pravosuđa provelo inspekcijski nadzor u tom predmetu i što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom ukoliko je isti proveden?
- Je li doista točno da Trgovački sud u Zagrebu nije 3 godine dostavio tužbu na odgovor tuženika u sporu vrijednom 95 milijuna EUR-a?
- Tko će snositi odgovornost za nastalu štetu s osnove kamata i odvjetničkih troškova ukoliko se utvrdi odgovornost Trgovačkog suda u Zagrebu, obzirom da se radi o kamatama i troškovima koji već sada premašuju iznos od više stotina milijuna kuna?
- Koje su ovlasti Ministarstva pravosuđa i Državnog sudbenog vijeća, odnosno koje mjere ste obvezni poduzeti u
slučajevima kada inspekcijskim nadzorom utvrdite nezakonitosti i nepravilnosti u radu sudova? Može li i ima li zakonsku obvezu Ministarstvo pravosuđa naložiti otklanjanje nezakonitog i nepravilnog rada sudova?
Dakle, uz ova, a i druga, ovdje se otvara niz vrlo važnih pitanja za pravnu sigurnost i stabilnost Republike Hrvatske.
Molimo Vaš odgovor najkasnije do 07.11.2016.g.(ponedjeljak do 16 h) kako bi javnosti prezentirali sve relevantne činjenice vezane uz naš upit.
ODGOVOR MINISTARSTVA PRAVOSUĐA:
Poštovani,
nastavno na Vaš upit te traženja informacija vezano za predmete za koje je od strane grupacije „Fantazija projekt“ d.o.o i dr. od Ministarstva pravosuđa zatraženo provođenje inspekcijskog nadzora, odnosno za predmete koji se vode na Trgovačkom sudu u Zagrebu, te na Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a za koje predmete se navodi sumnja u nezakonitost, nepravilnost i dugotrajnost u postupanju, Ministarstvo pravosuđa odgovara kako slijedi:
U odnosu na rad Državnog odvjetništva, navodimo kako je Ministarstvo pravosuđa u sklopu obavljanja poslova pravosudne uprave, na temelju odredbe članka 24. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“ broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13 148/13, 33/15 i 82/15) ovlašteno ispitivati predstavke građana na rad državnih odvjetništava koje se odnose na odugovlačenje u davanju ocjene o osnovanosti podnesene kaznene prijave ili na ponašanje državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog djelatnika državnog odvjetništva prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji.
S obzirom da članak 2. Zakona o državnom odvjetništvu propisuje kako je državno odvjetništvo samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi sredstva za zaštitu Ustava i zakona, te da državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava i zakona, međunarodnih ugovora, koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru u zakonu Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa nema ovlasti ispitivati rad u pojedinom predmetu te pravilnost i zakonitost državno odvjetničke odluke.
Vezano za konkretnu pritužbu podnositelja grupacije Fantasyland, navodimo kako se Ministarstvu pravosuđa isti kontinuirano obraćaju prijavama na rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, slijedom čega je Ministarstvo pravosuđa u nekoliko navrata postupalo, te zatražilo izvješća Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u odnosu na prigovore o odugovlačenju postupanja po podnesenim kaznenim prijavama.
Iz dokumentacije koja prileži predmetu vidljivo je kako su podnositelji prijave od strane uredujućeg državnog odvjetništva bili obaviješteni o statusu predmeta, a također, iz nekoliko zatraženih i zaprimljenih izvješća Državnog odvjetništva Republike Hrvatske proizlazi kako su u odnosu na sve navedene predmete donesene meritorne državnoodvjetničke odluke, dostavljene podnositeljima zajedno s uputom o mogućnosti preuzimanja kaznenog progona te prava na uvid u spis predmeta.
Slijedom toga nije utvrđeno postojanje elemenata neosnovanog odugovlačenja u postupanju državnog odvjetništva vezano za predmete po kojim su ta tijela postupala.
Nadalje, grupacija Fantasyland ovom se Ministarstvu te drugim tijelima obraća pritužujući se na rad Trgovačkog suda Zagrebu u predmetu u kojem su isti tužitelji, zahtijevajući inspekcijski nadzor i pritužujući se na dugotrajnost postupanja u smislu nedostavljanja tužbe tuženicima na odgovor.
U odnosu na ovlasti i postupanje Ministarstva pravosuđa vezano za rad sudova, navodimo kako je Ministarstvo pravosuđa temeljem odredbe članka 72. Zakona o sudovima (Narodne novine broj 28/13, 33/15 i 82/15) ovlašteno ispitivati isključivo one predstavke građana koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji.
Slijedom navedenog, u više navrata ispitivani su navodi iz predstavke u odnosu na pritužbe o dugotrajnosti postupka. O postupanju suda podnositelj je obaviješten izravno od strane Trgovačkog suda u Zagrebu dopisom od 20. svibnja 2015. godine te dopisom Ministarstva pravosuđa od 30. listopada 2015. godine. Nadalje, Ministarstvo pravosuđa zatražilo je i dodatno izvješće Trgovačkog suda u Zagrebu a u odnosu na pritužbe vezane za nedostavljanje tužbe na odgovor te nepostupanje suda i ovog Ministarstva u odnosu na navedeno, ovo Ministarstvo izvijestilo je 15. lipnja 2016. podnositelja predstavki o sadržaju izvješća predsjednice Trgovačkog suda u Zagrebu te uredujuće sutkinje, kao i o datumu zakazanog ročišta.
Dodajemo kako se grupacija Fantasyland kontinuirano obraća ovom Ministarstvu te raznim državnim tijelima zahtjevima za provođenje inspekcijskog nadzora i prijavama navodeći da se radi o zlouporabi i nepravilnosti u radu osoba koje su postupale u predmetima, iako su od strane tijela koja postupaju u predmetu obaviješteni o statusu istih te ih je ovo Ministarstvo obavijestilo provedenom u okviru svojih ovlasti.
Slijedom navedenog, proizlazi da je Ministarstvo pravosuđa uredno postupalo po predstavkama podnositelja grupacije Fantasyland sukladno zakonskim ovlastima u okvirima kojih smo ispitali postoje li elementi neosnovanog odugovlačenja postupanja. Postupci koji se vode pred sudom i državnim odvjetništvom provode se u skladu sa posebnim propisima te u odnosu na iste Ministarstvo pravosuđa kao tijelo izvršne vlasti nema ovlasti ispitivati njihovu pravilnost i zakonitost, a sve iz razloga kako ne bi bila ugrožena samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koju jamči odredba članka 117. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/07, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14), dok se nezadovoljstvo odlukama koje donose tijela u postupku može izraziti podnošenjem pravnog lijeka ili mogućnošću preuzimanja kaznenog progona.
U odnosu na Vaš upit vezan za ovlasti i nadležnost Državnog sudbenog vijeća, možete se izravno obratiti tom tijelu.
S poštovanjem,
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske Samostalni odjel za odnose s javnošću
ODGOVOR SLAVENA ČOLAKA
Nakon odgovora Ministarstva pravosuđa Z1 je zatražio očitovanje Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland, ključnih akteri slučaja Bankomat. Evo što su odgovorili:
Poštovani
zaprimili smo Vaš upit od 02. 11.2016.g. upućen prema Ministarstvu pravosuđa RH (n/r gdin. Ante Šprlje, ministar), te odgovor Ministarstva pravosuđa RH od 23.studeni 2016.g. upućen prema Vama, odnosno Z1 televiziji, emisija „Markov trg“.
Nastavno na Vaš upit kojim tražite da se očitujemo na navode Ministarstva pravosuđa od 23. studenog 2016.g., očitujemo se kako slijedi:
Odgovor Ministarstva pravosuđa od 23. studenog 2016.g. sadrži neistinite navode koji su u suprotnosti sa stvarnim činjeničnim stanjem, u suprotnosti sa dokumentacijom koja prileži spisima u predmetima po kojim su prijavitelji/tužitelji/oštećenici Fantazija projekt i dr. zatražili od Ministarstva pravosuđa provođenje inspekcijskih nadzora radi kršenja zakona i propisanih procedura od strane odgovornih osoba Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u razdoblju 2009.g. – 2015.g., te u suprotnosti sa dokaznom dokumentacijom koja je od strane prijavitelja Slavena Čolaka, Fantazija projekt i dr. dostavljena Ministarstvu pravosuđa RH uz zahtjeve za provođenje inspekcijskih nadzora.
O prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu tijekom razdoblja 2012.g. – 2015.g. kontinuirano pisanim putem izvještavani su bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, bivši ravnatelj USKOK-a, sada glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i bivša županijska državna odvjetnica u Zagrebu Željka Pokupec koji ne samo da nisu poduzeli nikakve mjere radi otklanjanja nezakonitog i nepravilnog rada unutar državnog odvjetništva i USKOK-a, već su isti sa najviših čelnih pozicija postupali protivno zakonu i propisanim procedurama po predmetima po kojima je zatraženo provođenje inspekcijskih nadzora od strane Ministarstva pravosuđa kao posljednje instance koja je sukladno zakonu nadležna i obvezna osigurati zakonit i pravilan rad pravosudnih tijela i sudova.
O kršenju zakona i propisanih procedura od strane prijavljenih odgovornih osoba Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu tijekom razdoblja 2012.g. – 2015.g. kontinuirano su od strane prijavitelja Fantazija projekt i dr pisanim putem izvještavani Ministarstvo pravosuđa (gdin. Orsat Miljanić, ministar), Hrvatski sabor (Ured predsjednika Hrvatskog sabora, Odbor za pravosuđe i Odbor za predstavke i pritužbe), Vlada RH (gdin. Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH), Ured Predsjednika RH (gdin. Ivo Josipović, predsjednik RH), te Državnoodvjetničko vijeće koje nije poduzelo nikakve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se spriječio nezakonit i nepravilan rad prijavljenih osoba unutar državnog odvjetništva i USKOK-a.
Prijavitelji Fantazija projekt i dr. obratili su se Ministarstvu pravosuđa RH sa zahtjevima za provođenje inspekcijskih nadzora tek nakon što prethodno u razdoblju 2012.g. – 2015.g. čelne osobe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, te Državnoodvjetničko vijeće nisu poduzeli nikakve mjere protiv prijavljenih odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a koje su postupale protivno zakonu i propisanim procedurama u predmetima po kojima su prijavljeni.
Međutim, kao što je vidljivo iz odgovora Ministarstva pravosuđa kojeg ste dobili, Ministarstvo pravosuđa nije provelo inspekcijske nadzore, već je postupalo na način da je zatraženo očitovanje Državnog odvjetništva o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Državnog odvjetništva RH, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu što predstavlja grubo kršenje zakona i propisanih procedura, te manipulaciju Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva koja je i zakonom kažnjiva.
Inspekcijske nadzore i kontrole nad radom državnog odvjetništva i USKOK-a ne mogu provoditi prijavljene osobe i pravosudna tijela protiv kojih su prijave podnijete Ministarstvu pravosuđa koje je sukladno zakonu i nadležnosti obvezno osigurati zakonit i pravilan rad pravosudnih tijela i sudova.
Slijedom navedenog, postupanje odgovornih osoba Minsitarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva predstavlja manipulaciju kojom se želi zataškati nezakonit i nepravilan rad DORH-a, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, ili preciznije rečeno nezakonit i nepravilan rad bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a, sada županijske državne odvjetnice u Zagrebu Sani Ljubičić, bivšeg glavnog držvnog odvjetnika Mladena Bajića, bivšeg zamjenika ravnatelja USKOK-a, sada glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i ostalih prijavljenih osoba.
Neovisnost u radu državnog odvjetništva ne podrazumijeva toleriranje nezakonitog i nepravilnog rada državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, slijedom čega provođenje inspekcijskih nadzora i kontrola rada državnog odvjetništva ne predstavlja zadiranje u njihovu neovisnost u radu, već obvezu Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.
I člnakom 6. Zakona o državnom odvjetništvu je regulirano kako „Glavni državni odvjetnik RH, državni odvjetnik te zamjenik glavnog državnog odvjetnika ili zamjenik držaavnog odvjetnika ne smije biti pozvan na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona od strane Glavnog državnog odvjetnika, državnog odvjetnika ili zamjenika glvnog državnog odvjetnika koje je kažnjivo djelo“.
Pojedine odgovorne osobe državnog odvjetništva, ali i Ministarstva pravosuđa očito su zanemarile završni dio čl. 6 Zakona o državnom odvjetništvu koji glasi „osim ako se radi o kršenju zakona od strane Glavnog državnog odvjetnika, državnog odvjetnika ili zamjenika glvnog državnog odvjetnika koje je kažnjivo djelo“.
Netočni su navodi Ministarstva pravosuđa kako su „u odnosu na sve navedene predmete donesene meritorne državnoodvjetničke odluke“.
Tijekom razdoblja 2014.g. – 2016-g. Fantazija projekt i dr. uputili su prema Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, USKOK-u i DORH-u više od deset pisanih zamolbi za donošenjem državnoodvjetničke odluke po spisu br. KR-DO-686/2010 (K-US-148/09, IS-US-18/09, Kr-Us-1132/09), no bez uspjeha, o čemu su pisanim putem izvješteni Ministarstvo pravosuđa RH i sve nadležene i relevantne institucije RH koje su dužne osigurati zakonit i pravilan rad pravosudnih tijela, sudova i institucija.
Dakle, na današnji dan niti nakon 78 (sedamdesetosam) mjeseci od dana podnošenja prijave nije donijeta državnoodvjetnička odluka po spisu br. KR-DO-686/2010 (K-US-148/09, IS-US-18/09, Kr-Us-1132/09).
Svi zakonom propisani rokovi za donošenje državnoodvjetničke odluke po spisu br. KR-DO-686/2010 (K-US-148/09, IS-US-18/09, Kr-Us-1132/09) već su odavno protekli, slijedom čega je postupanje državnog odvjetništva i USKOK-a protivno zakonu.
Zasigurno ne postoji slučaj u nekoj od članica EU da prijavljene osobe više od 3 (tri) godine opetovano traže donošenje državnoodvjetničke odluke po spisu koji stoji otvoren više od 78 (sedamdesetosam) mjeseci (svibanj 2010.g.) što ukazuje na grubo kršenje zakona, zakonom propisanih rokova i zakonom propisanih procedura pri provođenju istražnih radnji.
Za svaku pohvalu je ekspeditivno i u zakonom propisanom roku donošenje državnoodvjetničkih odluka po prijavama protiv gdina. Bože Petrova, gdina. Zorana Milanovića, gđe. Gordane Rusak, gđe Jadranke Kosor i brojnih drugih bivših i sadašnjih političkih dužnosnika koji odlučuju o razrješenjima i imenovanjima glavnog državnog odvjetnika, ali ista prava bi trebale imati sve fizičke i pravne osobe koje žive i rade u Republici Hrvatskoj, jer upravo one pune državni proračun iz kojeg se podmiruju plaće državnim djelatnicima.
Sukladno zakonu i Ustavu Republike Hrvatske zakoni se imaju jednako primjenjivati na sve bez izuzetaka. Rad državnog odvjetništa koje u nekim predmetima donosi državnoodvjetničke odluke po hitnom postupku, a po nekim predmetima ne postupa godinama, očiti je primjer selektivnog pristupa, te nezakonitog i nepravilnog rada državnog odvjetništva.
Prijavitelji Fantazija projekt i dr. su u prijavama upućenim Ministarstvu pravosuđa naveli konkretne nezakonitosti i nepravilnosti u radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u razdoblju 2009.g. – 2015.g., slijedom čega su u cilju manipulacije navodi Minsitarstva pravosuđa koji glase citiram:
„Stoga, nije utvrđeno postojanje elemenata neosnovanog odugovlačenja u postupanju državnog odvjetništva vezano uz predmete po kojima su ta tijela postupala“.
Postavlje se pitanje Ministarstvu pravosuđa RH što predstavlja osnovano odugovlačenje u postupanju državnog odvjetništa, te kojim je to zakonom regulirano? Možda se radi o nekom novom uspostavljenom institutu zaštite kriminala unutar državnih tijela i institucija kao što je to učinjeno sa novim poreznim zakonom koji spriječava ispitivanje porijekla imovine stečene prije 2005.godine ili kada je donijet novi zakon kojim su tajne istrage postale nejavne kako bi se zaštitio glavni državni odvjetnik Mladen Bajić od kaznene odgovornosti koja je i javno razotkrivena.
Prijavitelji Fantazija projekt i dr. dostavili su Ministarstvu pravosuđa cjelovitu dokaznu dokumentaciju o kršenju zakona i propisanih procedura od strane čelnih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a, slijedom čega su u cilju manipulacije navodi Ministarstva pravosuđa kako se radi o „odugovlačenju postupanja državnog odvjetništva“ kao blažom kategorijom koja se prema manipulativnim navodima Ministarstva pravosuđa dijeli na osnovano i neosnovano odugovlačenje u postupanju.
Zakonski rokovi su neproduživi slijedom čega i glavni državni odvjetnik i njegovi zamjenici snose odgovornost zbog nepostupanja u zakonom propisanim rokovima, te su isti i suodgovorni za svu nastalu štetu prouzročenu takvim poatupanjem.
Iz odgovora Ministarstva pravosuđa RH od 23.studenog 2016.g.sasvim je razvidno kako se Ministarstvo pravousuđa nije očitovalo niti Z1 televiziji o brojnim prijavljenim nezakonitostima i javno objavljenim počinjenim kaznenim djelima odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a.
Što onda može očekivati običan građanin, kada i Vas koji imate pristup javnosti putem medija ignoriraju i manipuliraju, iako je kriminal unutar državnog odvjetništva ne samo razotkriven, već i zabilježen kamerom na javnim raspravama kojima ste prisustvovali.
Očito je kako Ministarstvo pravosuđa smatra kako gdin. Mladen Bajić ima zakonske ovlasti angažirati telefonskim putem za sudskog vještaka osobu koju poznaje više od dvadeset godina, te koja istovremeno obnaša dužnost predsjednika uprave Banke Splitsko dalmatinske koja se nalazi u suvlasništvu supruge glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Očito je kako Ministarstvo pravosuđa smatra kako Mladen Bajić, Sani Ljubičić i Dinko Cvitan imaju zakonske ovlasti državnim novcem plaćati sudskog vještaka Vladimira Krkleca po 11 puta većoj cijeni od propisane.
Sačinjavanje vještva u koje se za potrebe potvrđivanja optužnice unose podaci koji su u suprotnosti sa materijalnom dokumentacijom koja se nalazi u spisu očito je jedna od naslijeđenih tekovina koja se kao takva ne preispituje.
Također, činjenica da u pojedinim predmetima postupaju osobe koje su se po službenoj dužnosti trebale izuzeti jer su prethodno sudjelovale u postupcima protiv prijavitelja, u našoj pravnoj državi nikog nije zasmetala več je samo zatvorila krug nezakonitog postupanja.
Takvih primjera je mnogo i svi su dostavljeni Ministarstvu pravosuđa RH na znanje, a radi se o prijavljenim osobama Sani Ljubičić – bivšoj zamjenici ravnatelja USKOK-a, gdinu. Krešimiru Devčiću – istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, te Erni Draženčić – sutkinji Županijskog suda u Zagrebu.
Prethodno navedeno predstavlja samo jedan u nizu od više desetaka nezakonitosti i nepravilnosti u radu odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a koje su prijavljene Ministarstvu pravosuđa, a nastalu štetu takvim postupanjem snosit će Republika Hrvatske, odnosno svi njeni građani koji već godinama plaćju štetu prouzročenu takvim postupanjem.
Nadalje, neistiniti su i u cilju manipulacije navodi Ministarstva pravosuđa kako se pritužba Fantazija projekt i dr. na rad Trgovačkog suda u Zagrebu odnosi na dugotrajnost postupka.
Bez uredne dostave sudski postupak ne može ni početi teći, uz dostavu su vezani rokovi koji utječu na pravomoćnost sudskih odluka, bez uredne dostave nije bilo moguće ni primijeniti institute parničnog postupka (presuda zbog izostanka, presuda zbog ogluhe), slijedom čega su zbog protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, te nepravovremenog postupanja suda sve dosadašnje radnje koje je sud poduzimao u ovom predmetu bez stvarnog sadržaja jer iste nisu izvršene sukladno zakonu i propisanim procedurama zbog čega je tužiteljima Fantazija projekt i dr. prouzročena znatna materijalna i drugi oblici štete.
Dana 05.05.2015.g. Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske dostavljen je Zahtjev Fantazija projekt i dr. za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom odgovornih osoba Trgovačkog suda u Zagrebu u pravnoj stvari Tužitelja Fantazija projekt i dr. protiv INTERNATIONAL FUND APPLIED RESEARCH – DUBNA I RUSHOR MANAGEMENT d.o.o. (spis broj: P-2693/13)
Uredna dostava sudskih pismena osnovna je pretpostavka za ostvarenje načela saslušanja stranaka u parničnom postupku, temeljnog načela građanskog procesnog prava i postupka. Zakon je jasno propisao način, rokove i procedure za izvršenje dostave tužbe i pismena u inozemstvo temeljem kojeg vrijede opća pravila o dostavi pravnim subjektima u inozemstvo, (čl. 136.) i opća pravila o postavljanju zastupnika za primanje pismena (čl. 146.), a što od strane Trgovačkog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa RH, Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju još uvijek nije učinjeno niti nakon proteka od 38 (tridesetosam) mjeseci od dana kada je tužba podnijeta Trgovačkom sudu u Zagrebu (18.09.2013.g.).
Prijavitelji/tužitelji Fantazija projekt i dr. su o protupravnostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu izvijestili i Državno sudbeno vijeće koje je temeljem prijave i cjelokupno dostavljene dokazne dokumentacije zatražilo Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu br. P-2693/13.
Ministarstvo pravosuđa je sukladno zakonu i nadležnosti obvezno spriječiti svaki oblik zlouporabe unutar pravosudnih tijela i institucija, izvršiti inspekcijski nadzor radi utvrđenja stvarnog činjeničnog stanja, otkloniti nezakonitosti i nepravilnosti ukoliko su iste inspekcijskim nadzorom utvrđene, te poduzeti odgovarajuće mjere protiv odgovornih osoba suda koje su postupale protivno zakonu i propisanim procedurama.
Prethodno navedeno ne predstavlja mogućnost, već zakonsku obvezu Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske i ministra pravosuđa koji su od strane I-IV Tužitelja Fantazija projekt i dr. u više navrata tijekom razdoblja 2014/2016 god. zatraženi postupati sukladno zakonu radi utvrđenja činjeničnog stanja, te otklanjanja protupravnosti i nepravilnosti u radu Trgovačkog suda u Zagrebu u cilju sprečavanja nastanka daljnje štete tužiteljima koju sukladno čl. 105. Zakona o sudovima (N.N. 28/13, 33/15) snosi Republika Hrvatska.
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske još uvijek nije postupilo niti po zahtjevu prijavitelja Fantazija projekt i dr. od 05.05.2015.g. za provođenje inspekcijskog nadzora, niti po nalogu Državnog sudbenog vijeća za provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora, te se nije očitovalo o prijavljenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu Trgovačkog suda u Zagrebu, već je svojim nepostupanjem zaštitilo neodgovoran, nesavjestan, protupravan i nepravilan rad prijavljenih odgovornih osoba čime je narušena pravna sigurnost prijavitelja/tužitelja i temeljna prava propisana zakonom i zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Kao što je vidljivo iz odgovora Ministarstva pravosuđa kojeg ste dobili, Ministarstvo pravosuđa nije provelo inspekcijske nadzore, već je postupalo na način da je zatraženo očitovanje prijavljene predsjednice Trgovačkog suda u Zagrebu i prijavljenog uređujućeg suca kako bi se isti očitovali o protupravnostima i nepravilnostima za koje su prijavljeni.
Dakle, Minsitarstvo pravosuđa je zatražilo da prijavljene osobe Trgovačkog suda u Zagrebu provedu kontrolu i nadzor nad svojim radom, a Ministarstvo pravosuđa je preuzelo ulogu dostavljača pošte koji obavještava prijavitelje što su utvrdile prijavljene osobe nakon izvršenih kontrola nad svojim radom.
Inspekcijske nadzore i kontrole nad radom Trgovčakog suda u Zagrebu ne mogu provoditi prijavljene osobe i sudovi protiv kojih su prijave podnijete Ministarstvu pravosuđa koje je sukladno zakonu i nadležnosti obvezno osigurati zakonit i pravilan rad pravosudnih tijela i sudova, slijedom čega postupanje Ministarstva pravosuđa predstavlja manipulaciju koja je i zakonom kažnjiva.
Kako je po navedenom predmetu zahtjeva Fantazija projekt i dr. za provođenje inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu nadležna bivša pomoćnica ministra pravosuđa gđa. Maja Grubišin koja je obnašala dužnost u Ministarstvu pravosuđa, Uprava za pravosuđe, a koja je potom imenovana na mjesto državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa, sasvim je očito kako ministar pravosuđa Ante Šprlje nema namjeru otklanjati nezakonitosti i nepravilnosti u radu pravosudnih tijela i sudova, već naprotiv, imenovanjima na više dužnosti nagrađivati one koji pod provođenjem inspekcijskih nadzora smatraju puko provođenje „ankete“ kojom prijavljene osobe izražavaju zadovoljstvo svojim načinom rada.
Nije jasno, čije interese zastupa Ministarstvo pravosuđa, ali zasigurno ne interese uređeng pravnog i demokratskog sustava koji treba svim građanima Republike Hrvatske jamčiti pravnu sigurnost i mogućnost zaštite svojih prava i interesa; kako drukčije opravdati postupanje Trgovačkog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa koji u sporu vrijednom 95 milijuna EUR-a nisu diplomatskim putem u Rusku Federaciju uredno dostavili tužbu na odgovor tuženicima već više od 38 (tridesetosam) mjeseci od dana kada je tužba podnijeta Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Prethodno navedeno postupanje odgovornih osoba Ministarstva pravosuđa koje zataškava nezakonit i nepravilan rad pravosudnih tijela i sudova na štetu je interesa pravnog i demokratskog sustava Republike Hrvatske, te na štetu građana koji u konačnici plaćaju štete radi nekompetentnosti, neodgovornosti i nesavjesnog rada pojedinaca koji se imenovane na visoke pozicije ne po stručnosti, već po političkoj podobnosti.
U Ministarstvu pravosuđa uistinu nisu pozvani preispitivati sadržaj pojedinih odluka, niti je to od njih traženo, ali su itekako pozvani nadzirati zakonitost i pravilnost rada pri njihovom donošenju.
Kada se provođenje inspekcijskog nadzora nad zakonitošću i pravilnošću postupanja pri donošenju odluka svede na puko slanje zahtjeva za očitovanjem onih na koje se pritužba odnosi, moramo se s pravom upitati: Kamo to ova država ide?
Samostalnost i neovisnost u radu obnašatelja pravosudnih funkcija, na koje se u Ministarstvu pravosuđa tako rado pozivaju, nije elitistička povlastica koja oslobađa odgovornosti za zakonitost i pravilnost u postupanju pri donošenju odluka, već naprotiv ona tu odgovornost povećava.
Onome tko to ne razumije nije mjesto niti u državnoj upravi niti u pravosuđu. Ostaje nam samo da upitamo: Razumijete li Vi to gospodine ministre?
S poštovanjem, Slaven Čolak
MP/Foto: arhiv/pxll
