Postoji nekoliko teorija kako je nastala šumska svastika, no niti jedna još nije potvrđena. U strahu da ne postane okupljalište neonacista, Nijemci su 43 stabla posjekli.
Svastika je stari je to simbol prosperiteta koji je prvi puta korišten prije 11.000 godina u Neolitiku diljem Euroazije i pojavljuje se u nizu religija poput budizma, hinduizma i džainizma.
Često ju se može vidjeti na kućama ili hramovima u Indoneziji, a ime svastika dolazi iz sanskrta, a znači sreću.
Simbol je bio prisutan i u Europi u pred-kršćanskoj eri pa se može pronaći i u staroj Grčkoj, rimskim katakombama, Srbiji i Bosni, Ukrajini, nordijskim zemljama i keltskim ruševinama. Čak su je koristili brendovi poput Coca-Cole i Carlsberga.
Svastiku je čak SAD koristio tijekom Prvog svjetskog rata. No, dolaskom nacizma svastika je izgubila svoje staro značenje.
Svastiku je u Njemačku donio arheolog Heinrich Schliemann koji je 1870. iskopavao ruševine 4.000 godina stare Troje. Dok je iskopavao Troju otkrio je da je bila prepuna svastike, a je našao ju je i na drugim iskopina diljem svijeta pa tom simbolu rasla popularnost u zapadnoj kulturi.
No, simbol sreće i prosperiteta prihvatili su Hitler i nacionalisti pa je postao simbol superiornosti njemačke rase. Kako je rasizam u Njemačkoj rastao, Hitler je 1920. proglasio da je svastika njihov “službeni simbol” te 1933. zabranili da se simbol koristi u komercijalne svrhe. Tako je svastika postala simbol nacizma.
Jedna od bizarnijih svastika je ona u šumi sjeverno od Berlina.
Otkrio ih je 1992. godine Günter Reschke tijekom snimanje fotografija grada Zernikowa iz zraka.
Sto stabala ariša usred šume borova precizno je zasađeno kako bi stvarali golemu svastiku koja u jesen čini kontrast s borovima koji ju okružuju. Efekt bi nestao u proljeće, a izračunato je kako su posađena 1938., točno kada je Hitlerova moć jako jačala.
Postoji nekoliko teorija o kreatorima šumskih svastika, no niti jedna još nije potvrđena. Od toga da je to posađeno za Hitlerov rođendan, do toga da je to zahvala jer su nacisti napravili neke ceste po Zernikowu.
Treća teorija kaže kako je to napravio čovjek da dokaže svoju odanost stranci nakon što je poslan u logor jer je tajno slušao BBC.
Jedan je lokalac tvrdio kako je on bio dio Hitlerove mladeži te da su oni posadili stabla. Rusi tvrde da su za stabla znali, iako za to nema nikakvog dokaza.
Pokrajinske vlasti Brandenburga, u strahu da svastika ne postane okupljalište neonacista, 43 stabla posjekli, a 57 ih je ostalo. No, simbol se i dalje vidi iz zraka. U to vrijeme dio šume na kojem se nalazi svastika iz državnog vlasništva prešao je u ruke privatnika, koji je odbio posjeći stabla. Države je svom dijelu posjekla preostalih 25 stabala i svastika je napokon nestala.
Krajem sedamdesetih američki vojnici otkrili su svastiku i brojeve “1933” u šumi u Hessenu. Tko je zasadio drveće je nepoznat.
U rujnu 2006. New York Times izvijestio je o još jednoj šumskoj svastici u Eki Narynu u Kirgistanu, državi koja je do 1991. bila u sastavu Sovjetskog Saveza. Nakon tog otkrića ispredani su mitovi i legende kako i kada je kukasti krst posađen na sovjetskom teritoriju.
Šumski Tito
Na području bivše Jugoslavije na brojnim mjestima ispisivane su parole u čast Tita i revolucije, a zabilježen je i jedan šumski Tito ispisan od borova.
U blizini mjesta Kongora kraj Tomislavgrada (Duvno) zasađeno je više desetina borova koji su tvorili napis TITO. Riječ Tito vidjela se iz zraka i s okolnih brda.
Zanimljiv razgovor vodio se početkom 1990.-ih između tadašnjeg ministra obrane RH Gojka Šuška i gradonačelnika Tomislavgrada Mije Tokića. Šušak je spomenuo da bi mogli posjeći borove kako ne bi podsjećali na komunističkog diktatora, a Tokić je odgovorio: “Može, kad Vi iz HDZ-a smijenite omladince koji su ih zasadili.”
M. Marković/Foto:agencije
