Pod naslovom ‘Opasnih petnaest minuta’ njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da ‘masovni prosvjedi ugrožavaju sustav vlasti predsjednika Vučića’. Ali i da je pitanje u kojem smjeru ti prosvjedi idu.
Novinar Michael Martens, dobar poznavatelj Balkana, u tekstu za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ocjenjuje da se Aleksandar Vučić nalazi “pred najvećim izazovom” od dolaska na vlast 2012. godine, kad je njegov SNS počeo preuzimati državu, prenosi Deutsche Welle.
Aktualni prosvjedi, unatoč razlikama u detaljima, podsjećaju na “narodnu pobunu” koja je srušila Slobodana Miloševića 2000. godine, piše Martens. U tekstu se podsjeća da su prosvjedi počeli nakon smrtonosnog obrušavanja nadstrešnice u Novom Sadu te da se kao “laž” ispostavila početna tvrdnja vlasti da nadstrešnica nije renovirana.
Od tada se redovito u 11:52 – sat i minuta kada je pala nadstrešnica – širom Srbije održava 15 minuta šutnje.
“Tih politički znakovitih petnaest minuta se sve više ispostavljaju kao prijetnja za vlast, posebno jer su povezani s masovnim demonstracijama koje su počele na sveučilištima, ali sada su prerasle akademski milje”, piše Martens.
‘Vučića dio društva i dalje podržava’
Frankfurtski list podsjeća da je glavni zahtjev prosvjednika objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu što će, kako su uvjereni, dokazati da je SNS u žiži korupcije.
“Srpski premijer Miloš Vučević, ađutant predsjednika Vučića, u nedjelju je najavio da će zahtjev biti ispunjen. Ali to je Vlada i ranije obećala pa nije ispunila“, piše Martens.
Opisujući “kontramiting” u Jagodini, novinar bilježi kako kritičari vlasti tvrde da su se ondje našli samo prisiljeni ljudi, zaposleni u javnim poduzećima i socijalni slučajevi.
“Ipak, Vučića jedan dio društva i dalje podržava”, piše Martens. “To su ljudi koji su donekle zadovoljni gospodarskim razvojem i kojima sve jači nacionalistički ton vlasti ne smeta ili im čak godi – takvih ima u Srbiji, posebno u starijoj generaciji.”
Nejasno je, nastavlja FAZ, hoće li i kako politička energija prosvjeda prerasti u stalnu stranačku relevantnu oporbu.
“Studenti se za sada svjesno drže podalje od svih oporbenih stranaka. Organiziraju se na svakom fakultetu po načelu bazične demokracije sa zavidnom disciplinom”, piše Martens.
“Ali ako prosvjedi ne dovedu do pada vlasti kao 5. listopada 2000. godine, ostaje otvoreno kako će se nezadovoljstvo učvrstiti i postati parlamentarno djelotvorno“, dodaje.
‘Vučić se neće predati bez borbe’
Dodaje se stav mnogih demonstranata da je u Srbiji ukinut prostor za stranački angažman jer SNS kontrolira Regulacijsko tijelo za elektronske medije, izborne komisije, pravosuđe…
“No, ako se odbaci parlamentarna opcija kao instrument političke promjene, onda ostaje samo narodna buna – a Vučić nije samo kontramitingom pokazao da neće predati moć bez borbe“, navodi Martens.
Podsjeća se na Vučićevu prijetnju Kobrama, specijalnom jedinicom policije. To pokazuje, piše Martens, razlike u odnosu na Miloševića.
“Ondašnjem srpskom vlastodršcu su na kraju i snage sigurnosti okrenule leđa. U današnjoj Srbiji to za sad nije tako. Također, u usporedbi s gospodarski iznurenom i sankcijama izoliranom Miloševićevom Srbijom, danas ta balkanska zemlja stoji donekle solidno, a nezaposlenost je mala“, piše. Zato će, piše Martens, idući tjedni u Srbiji biti uzbudljivi.
“Zemlja više nije ista kao prije nesreće u Novom Sadu. Ali, još nije riješeno hoće li prosvjedi trajno potresti Vučićev sustav vlasti.”
D.M./Foto: N1
