Mojmira Pastorčić: Užasnuta sam pokušajem prevare u moje ime

Iskorištavanje poznatih TV voditelja, glumaca, pjevača, poduzetnika i političara u svrhu prevara oko kriptovaluta nije nikakva novost, a u novom pokušaju prevare našli TV voditeljica Mojmira Pastorčić i glumac Goran Navojec.

Na  domeni capitalchronicledaily.com pojavio članak sa sljedećim naslovom “Velika skandala: Uprava RTL televizije odbija komentirati informacije vezane za skandal u emisiji RTL Direkt”.

U tekstu, koji grafički imitira izgled portala Jutarnjeg lista, navodi se da “tijekom emitiranja emisije “RTL Direkt” izbio je ozbiljan skandal između voditeljice Mojmire Pastorčić i gosta Gorana Navojeca”.

Pomnijim čitanjem teksta može se shvatiti da se ne radi ni o kakvom incidentu već da se radi o lažnom tekstu s ciljem promoviranja platforme “BTC +700 ePrex” koja navodno omogućuje laku i brzu zaradu.

U očito izmišljenom razgovoru glumac Goran Navojec voditeljici Mojmiri Pastorčić objašnjava kakve su mogućnosti zarade, a sve je “potkrijepljeno” snimkama zaslona u kojima su prikazani iznosi zarade na platformi.

Prošle godine bila je slična prevaru s bivšom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović. Na društvenim mrežama objavljen je lažirani intervju Mojmire Pastorčić s bivšom predsjednicom, a s ciljem da ljude navuku na lažnu trgovinu kriptovalutama i potaknu da ulože novac.

 

U nekoliko navrata prevaranti su koristili i poznatog kirurga Josipa Paladina, a nerijetko se koristi i Luka Modrić pa čak i predsjednik Zoran Milanović koji je u izmišljenom intervjuu nagovarao ljude da kupe dionice PPD-a.

Pastorčić: Užasnuta sam pokušajem prevare

Mojmira Pastorčić kaže da jee užasnuta saznanjem da se na društvenim mrežama šire lažni članci s izmišljenim razgovorima iz Direkta kojima je cilj prevariti građane.

“Nevjerojatno mi je da to ne prestaje, nove se izmišljotine pojavljuju svaki tjedan. Ako vidite članak koji počinje sa ‘velika skandala’ ili piše da sam nekog izvrijeđala u emisiji, ili da se u Direktu dogodio incident, to je laž. U tim tekstovima uvijek je sve puno pravopisnih pogrešaka, krivih riječi, padeža. Uzdam se u to da su ljudi oprezni i pažljivo čitaju”, rekla je Pastorčić za Faktograf.

Slična prevara s Pastorčić i Navojcem već kružila društvenim mrežama u studenom samo se tada u oglasima navodilo “Tragičan kraj Gorana Navojca”, iako nigdje nije bilo ni riječi o njegovoj smrti.

Premda se članak o brzoj zaradi može činiti uvjerljivim, više je znakova koji već na prvi pogled izazvaju sumnju u vjerodostojnost.

U oči prvo upada ozbiljna gramatička greška već u prve dvije riječi naslova – “velika skandala”. Riječ “skandal” u hrvatskom je jeziku muškog roda pa, prema tome, i pridjev mora biti u muškom rodu – “veliki skandal”.

Prevarom  do podataka i bankovnih računa

Najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. No, cilj im je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe.

Takva vrsta prevare naziva se phishing (mrežna krađa identiteta) i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da se termin phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.  Tako  prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica.

AZOP je objavio  i apel građanima:

“Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti Vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila.

Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s Vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod)!”

Napominju i da je obrazac takvih poruka je većinom isti: napadači koriste sličnu domenu e-mail adrese kao i organizacija kojom se predstavljaju, pozivaju na hitnu/brzu reakciju, poruke često sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te od Vas traže određene osobne podatke, a najčešće se traži upisivanje podataka s Vaše kartice, što je slučaj i s prevarom o kojoj pišem koja koristi nazive emisije i lažnu Facebook stranicu medija kako bi navela čitatelje/građane da povjeruju da se radi o stvarnom intervjuu i prilici za zaradu.

Na stranicama AZOP-a mogu se pronaći i detaljno opisani primjeri prevare  kako ih prepoznati i zaštititi se.

Megy M. /Foto: Maja Bota/RTL