Moža li se i kako Vladimiru Putinu suditi za ratne zločine?

Hoće li se Vladimiru Putinu i ruskom vojnom vrhu suditi za ratne zločine? Koji su mogući raspleti situacije u Ukrajini, koliko bi rat mogao potrajati, što bi značila neutralnost Ukrajine? U specijalnoj emisiji HTV-a Rat u Ukrajini komentirao je pravi ekspert Haaškog suda Pero Kovačević.

– Kada govorimo o invaziji Putinove Rusije na Ukrajinu, radi se o zločinu agresije, koji obuhvaća pripremanje, pokretanje i izvršenje agresije koja po svome činu i karakteru predstavlja čin kršenja Povelje Ujedinjenih naroda. U čl. 2, st. 4. te Ppovelje, ali i drugim međunarodnim aktima, navodi se da je državama zabranjeno da vrše oružani napad na drugu državu članicu UN-a, rekao je Pero Kovačević te istaknuo da je u ovom slučaju Rusija nesporno počinila zločin agresije i teško prekršila odredbe međunarodnog prava, posebno odredbe Rezolucije Opće skupštine UN-a o agresiji iz 1974. godine.

Je li izgledno da se Vladimir Putin i ruski vojni vrh nađu na optuženičkoj klupi?

Ukrajina je pravno djelovala i 27. veljače 2022. Međunarodnom sudu u Den Haagu podnijela tužbu protiv Rusije zbog nepoštovanja Konvencije o genocidu i zatražila je da sud izrekne privremenu mjeru kojom će naložiti Rusiji da obustavi agresiju.

– Međunarodni sud u Den Haagu privremenu je mjeru donio 16. ožujka, njome je naložio Rusiji da obustavi invaziju i poduzme sve mjere da i drugi sudionici koji podržavaju Rusiju, poput Bjelorusije, moraju postupiti po tome, no pravni je problem što Međunarodni sud nema instrumenta prisile da bi Rusija doista i postupila po toj privremenoj mjeri. To bi jedino moglo učiniti Vijeće sigurnosti UN-a, u kojem Rusija kao stalna članica ima pravo veta, podsjeća Kovačević.

Međunarodni kazneni sud u Den Haagu

U Den Haagu od 2002. godine djeluje Međunarodni kazneni sud osnovan tzv. Rimskim statutom, u njegovu nadležnost spada procesuiranje najtežih kaznenih djela počinjena na međunarodnoj razini poput genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina agresije, trenutačno su 123 zemlje članice toga suda, no Rusija nije članica.

Ukrajina također nije članica Međunarodnog kaznenog suda, no priznala je međunarodnu nadležnost tog suda za procesuiranje zločina počinjenih na području Ukrajine nakon aneksije Krima, naveo je.

Ukrajina i još 41 zemlja, među kojima je i Hrvatska, tražile su od glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu da pokrene preliminarnu istragu vezanu za zločine počinjene u trenutačnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu i 1. ožujka pokrenuta je preliminarna istraga.

– Moramo biti svjesni da je međunarodno pravo uvijek puno ustupaka i budući da Rusija nije članica Međunarodnog kaznenog suda, trenutačno ne postoji pravna pretpostavka kada bi tužitelj i došao do rezultata da je potrebno podignuti optužnicu, da se ona doista pokrene te formalno ne može doći do uhićenja, objasnio je Kovačević.

– Jedini konkretan mehanizam bio bi taj da Vijeće sigurnosti UN-a poduzme mjere, što se neće dogoditi s obzirom na to da Rusija ima pravo veta i teoretski je moguće da Rusija pristupi Međunarodnom kaznenom sudu, što je iluzorno očekivati, rekao je i dodao da neki pravni stručnjaci predlažu osnivanje ad hoc

suda za procesuiranje ratnih zločina na području Ukrajine, po uzoru na Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ruande

Foto: hrt