Udruga izbjeglih, ugroženih i prognanih Srbije uputilo je Ministarstvu kulture, Ministarstvu vanjskih poslova, Vladi Republike Srbije i Srpskoj pravoslavnoj crkvi , inicijativu za , kako pišu, vraćanje Krstionice kneza Višeslava iz Arheološkog muzeja u Splitu Srbiji, piše beogradska Politika.
Za krstionicu na kojoj je križ s hrvatskim pleterom, tvrde je “dio bogate povijesti Srbije i njeno vraćanje bilo bi od velike važnosti za našu kulturnu baštinu i podsjećanje na važne povijesne trenutke.”
“Ovaj značajan kulturni i povijesni spomenik, koji potječe iz devetog stoljeća, predstavlja jedan od najstarijih spomenika kršćanske liturgije na Balkanu, i kao takav ima duboko vjersko i kulturno značenje za sve Srbe”, objavili su iz te udruge.Krstionica kneza Višeslava je, kako napominju, ne samo kulturni artefakt već i simbol širenja kršćanstva među Slavenima i ima veliku povijesnu vrijednost.
Navode da je tijekom Drugog svjetskog rata taj dragocjeni spomenik Mussolini poklonio Anti Paveliću kao znak političke podrške, čime je postala dio povijesne baštine koja se sada nalazi u Splitu.
“Naša inicijativa je usmjerena na vraćanje ovog važnog kulturnog blaga u Srbiju, odakle potječe, kako bi postao simbol naših zajedničkih korijena, kao i duhovno i kulturno jedinstvo naroda koji su kroz stoljeća oblikovali ovu zemlju. Povratak Krstionice kneza Višeslava Srbiji ima poseban značaj i kao podsjećanje na slavnu povijest naših predaka.
Osim liturgijske vrijednosti ta Krstionica je dio bogate povijesti Srbije i njeno vraćanje bilo bi od velike važnosti za našu kulturnu baštinu i podsjećanje na važne povijesne trenutke. Njeno vraćanje predstavljalo bi i korak ka zajedničkom radu na očuvanju kulturnog nasljeđa, kao i poštovanje povijesti i kulture između dvije zemlje”, napominju iz udruženja.
Udruženje izbjeglih, ugroženih i prognanih lica Srbije izražava nadu da će ova inicijativa naići na podršku od svih institucija i partnera, kao i na pozitivnu reakciju nadležnih.
“Također, ovom inicijativom pozivamo na dijalog i suradnju između naših država, kao i na vraćanje značajnih kulturnih spomenika koji su od presudne važnosti za naš narodni identitet i povijesni kontinuitet. Smatramo da je ovaj korak od ključnog značaja za očuvanje naše kulturne baštine i unapređenje odnosa između naroda”, tvrde iz Udruženja izbjeglih, ugroženih i prognanih lica Srbije.
U kometaru na ovaj zahtjev prigodno se sjetiti rečenice Nikole Tesle: “Ne ljuti me što kradu tuđe, nego što nemaju svoje.”
Višeslavova krstionica
Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka. Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u Ninu, u baptisteriju.
Krstionica je otkrivena u Veneciji 1853. godine, u kapucinskom samostanu Presvetog Otkupitelja na otoku Giudeccha, a odatle je prenesena u muzej Correr.
Po izvješćima crkvenih vizitacija iz 1579., 1603. i 1670. godine u Ninu se doista nalazila krstionica koja opisom odgovara ovoj Višeslavovoj.
Potkraj svibnja 1942. godine, u zamjenu za dvije slike Vittorea Carpaccia iz zagrebačke Strossmayerove galerije (Sveti Petar Mučenik i Sveti Sebastijan), Italija je prepušta Nezavisnoj Državi Hrvatskoj te je krstionica smještena u palaču HAZU u Zagrebu.
Nakon Drugoga svjetskog rata prenesena je u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, gdje se i danas nalazi. Replika Višeslavove krstionice nalazi se u Muzeju ninskih starina, a sadreni odljev u Gliptoteci u Zagrebu.
U srpskoj historiografiji ova se krstionica nekada dovodila u vezu sa srpskim knezom Višeslavom kojega spominje samo Konstantin VII. Porfirogenet u svome spisu O upravljanju carstvom. Međutim, od kada je utvrđeno da je bio u pitanju bio pogrešni prijevod, te pravo ime vladara nije Višeslav, nego Vojislav, ta mogućnost je u potpunosti isključena.
Uz rub krstionice stoji natpis:
+ OVO VRELO PRIMA NEMOĆNE, DA IH PROSVIJETLI. OVDJE SE ČISTE DUŠE OD ZLOČINA, KOJI POPRIMIŠE OD PRVOG RODITELJA, DA POSTANU KRŠĆANI, SPASONOSNO ISPOVIJEDAJUĆI VJEČNO TROJSTVO.
OVO DJELO KRASNO NAPRAVI SVEĆENIK IVAN U VRIJEME KNEZA VIŠESLAVA, IZ POBOŽNOSTI I NA ČAST SV. IVANA KRSTITELJA, DA ZAGOVARA NJEGA I NJEGOVA ŠTIĆENIKA.
