Tijekom jučeršnjeg suđenja novinarki HRT-a Heleni Krmpotić, koju za klevetu tuže RBA kreditno štedni ured iz Graza, koji su u Hrvatskoj plasirali stotine milijuna eura nezakonitih i nelegalnih kredita, doznali smo šokantne informacije – vlasnik tih ureda je Raiffesen banka iz Austrije, koja legalno posluje i u našoj zemlji!
To je na upit odvjetnika Milka Križanovića tijekom sudskog iskaza potvrdio Michael Spitzer, direktor RBA zadruga.
Suđenje na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu bilo je iznenađujuće budući da smo na njemu konačno doznali tko zapravo u vlasničkom odnosu stoji iza RBA kreditno-štednih zadruga iz Graza. Naime, zadruge su za klevetu tužile novinarku HRT-a Helenu Krmpotić, koja je, tvrde u tužbi, naštetila njihovom ugledu i poslovanju.
Šokantnu i nevjerojatnu činjenicu austrijanci su dugi niz godina skrivali od hrvatske javnosti kako se ne bi otkrilo niti povezalo kreditno-štedne urede iz Austrije sa spomenutom bankom, koja danas važi za jednu od uglednijih banaka u zemlji i uredno posluje dugi niz godina.
Iako su austrijski bankari željeli nagodbu i ispriku, od novinarke je nisu dobili.
– Moja klijentica rezolutno je odbila ispričati se, stava je da je svoj posao novinara HRT-a obavila savjesno i profesionalno te vjerodostojno obavijestila javnost o činjenicama koje su joj kao novinaru dane na uvid, kazao je odvjetnik Križanović
– Nakon održane glavne rasprave na kojoj je saslušan Spitzer je sasvim jasno da čelni ljudi RBA zadruga suočeni s dokazima neće moći poreći da su potpuno nelegalno poslovali u Hrvatskoj jer za takvu poslovnu djelatnost nisu imali suglasnost HNB-a, da su djelovali putem posrednika čija imena su poznata kao i njihova uloga i način djelovanja te da je transfer novca bio netransparentan u gotovom novcu na ruke. Danas kada su mnogi javno progovorili nikakva prijetnja kaznenim progonom ne može sakriti istinu o kojoj je moja stranka izvjestila – potvrdio je odvjetnik Helene Krmpotić.
– Kao branitelj gospođe Krmpotiću ovom kaznenom predmetu i kao odvjetnik koji zastupa u građanskim postupcima veliki broj oštećenika RBA zadruga koji su obespravljeni putem nelegalnih, nezakonitih kredita kroz sudske postupke utvrđujem takve Ugovore o kreditu ništetnima, jer su protivni zakonu i moralu, na današnjem ročištu rasvijetlio da Raiffeisenbank Austria d.d. s RBA bankama u Štajerskoj, koji su plasirali kredite na području Republike Hrvatske nema nikakvu pravnu poveznicu.
Činjenica je da u svakoj austrijskoj pokrajini postoji određeni broj RBA banaka koje su dioničari pokrajinske krovne RBA banke te pojedine pokrajine, dakle ukupno je osam pokrajinskih banaka koje su dioničari RBA International sa sjedištem u Beču, a koja je osnivač Raiffeisen bank Austrija d.d. Zagreb. Bitno je za naglasiti da je pravni subjekt RBA Zagreb d.d. registriran i s važećom licencom HNB-a za rad na području RH dok niti jedna RBA banka u Štajerskoj koja je predmet postupka čiji je kordinator gospodin Spitzer takvu licencu nema niti ju je tražila”, zaključuje Križanović.
RBA zadruge su hrvatskim građanima dale stotine milijuna eura kredita koji su bili iznimno nepovoljni, a slijedom toga i oduzimali imovinu na vrlo atraktivnim lokacijama na jadranskoj obali i hrvatskim otocima.
Posljednji primjer prisilne deložacije bio je prošle godine na zagrebačkom Svetom Duhu kada je interventna policija iz svog jedinog doma izbacila Mirka Dukića, dragovoljca Domovinskog rata i korisnika kredita.
– Laž je da smo kredite podizali u Austriji, pa ja nisam imao ni putovnicu kada mi je izdan kredit. Sve se radilo ovdje u Hrvatskoj i to preko posrednika, a na ruke nam je isplaćivan samo dio novca, a ne cijeli iznos. Posrednici su još uzimali i svoj dio kolača a kamate su rasle sa svakom novom ratom, objašnjava nam Dukić.
Suđenje za klevetu nastavlja se u travnju a na klupi za svjedoke trebali bi svoj iskaz dati i bivši predsjednik Ivo Josipović koji je direktore RBA zadruga primao nekoliko puta na Pantovčaku, kao i bivši državni odvjetnik Mladen Bajić, koji sve ove godine nije pokrenuo istragu vezanu uz nezakonito poslovanje RBA kreditno-štednih ureda.
Helena Krmpotić je priču o zadrugama istraživala prošle godine, kada je izbačena iz sjedišta zadruga u Austriji jer se usudila postavljati neugodna pitanja.
Maxportal/foto:N. Koljaja