Na današnji dan ubijen je srpski premijer Zoran Đinđić. Mafija je tad bila jača od države

Na današnji dan 2003. godine u Beogradu je u atentatu ubijen Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani premijer Srbije nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine.

Ubijen  je u dvorištu ispred zgrade Vlade.   Iako je odmah prevezen u Urgentni centar, premijeru, koji je bio pogođen direktno u srce, nije bilo spasa.

Ubili su ga pripadnici Zemunskog klana  i Jedinica za specijalne operacije (JSO) poznatije kao Crvene beretke, kojima je zapovjedao Milorad Ulemek Legija. Atentat je izveo Zvezdan Jovanović.

Zemunski klan vodili su Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, glavni posao im je je bio šverc narkoticima, otimice, iznude i krađa automobila. U suradnji s Legijom ponašali se kao da su jači od države. Sjenjivali su i postavljali ministre, njihov čovjek bio je šef tajne službe i znali su sve što se u državi događa.

Tog 12. ožujka 2003. godine Srbija je bila doslovno obezglavljena – bez predsjednika Vlade ostala je u vrijeme kada nije imala niti predsjednika države, jer su prethodni predsjednički izbori dva puta propali.

Đinđić se zalagao za demokratske reforme i ulazak Srbije u Europsku uniju, no atentat je zaustavio te procese. Nakon pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS), predvođene Đinđićevom Demokratskom strankom (DS) na izborima u prosincu 2000., 48-godišnji Zoran Đinđić preuzeo je vođenje vlade u siječnju 2001.

Doktor filozofije, koji je studirao u Njemačkoj, uživao je veliki ugled u inozemstvu. Obećao je investicije i radikalnu reformu države i društva, koje je trebalo urediti po zapadnom modelu.

Pokrenuo je reforme, ali se susreo s protivnicima iz redova opozicijskih stranaka te pojedinih članova DOS-a. Velika prepreka bila je i činjenica da su državne strukture na kojima je počivao Miloševićev režim sačuvane u gotovo nepromijenjenom sastavu.

Miloševića isporučio Haagu

Njegova vlada surađivala je s Haškim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i predala mu nekoliko optuženika, među kojima i bivšeg predsjednika Srbije Miloševića. Nakon više od dvije godine obnašanja dužnosti, sprega politike i kriminala organizirala je njegovo ubojstvo.

Počinili su ga pripadnici zloglasne elitne policijske specijalne jedinice JSO, tzv. Crvenih beretki, te jedne od dviju najjačih kriminalnih skupina u Beogradu, Zemunskog klana.

Đinđić je 12. ožujka 2003. ubijen iz snajpera u dvorištu zgrade vlade, usred bijela dana. Kasnije je u bolnici podlegao ozljedama. Ranjen je i njegov tjelohranitelj. Iste su godine čak četiri pokušaja atentata na njega propala, a posljednji samo nekoliko tjedana ranije.

Zamjenik zapovjednika Crvenih beretki Zvezdan Jovanović, koji je pucao na premijera, 2009. je osuđen na 40 godina zatvora za njegovo ubojstvo.

Srpski ultranacionalist i visoki dužnosnik Srpske radikalne stranke, Aleksandar Vučić, 2007.postavlja plakate napravljene poput znakova ulica s natpisom “Bulevar Ratka Mladića”na glavnu beogradsku ulicu, koja je nedugo prije ovog čina preimenovana po ubijenom prozapadnom premijeru Zoranu Đinđiću.

Legiji  četiri kazne po 40 godina zatvora

Za organiziranje atentata na istu je kaznu osuđen i bivši zapovjednik Crvenih beretki Milorad Ulemek Legija. Ukupno je  Milorad Ulemek  osuđen na četiri maksimalne kazne od po 40 godina zatvora zbog organiziranja ubojstva premijera Zorana Đinđića, četverostrukog ubojstva na Ibarskoj magistrali, zbog ubojstva Ivana Stambolića i pokušaja ubojstva Vuka Draškovića.

Jovanović je u prvom iskazu tvrdio da je ubojstvo izvršio po nalogu Legije, koji mu je rekao da Đinđić namjerava Haškome sudu izručiti pripadnike Crvenih beretki. U svjedočenju na sudu negirao je da je  pucao da Đinđića, no sud mu nije povjerovao.  U svibnju 2007. godine, osuđen je na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora.

Na višegodišnje zatvorske kazne osuđeno je ukupno 12 osoba, od kojih su tri već odslužile kazne. Na dan atentata u Srbiji je proglašeno izvanredno stanje i pokrenuta je akcija “Sablja”, do tada najveća policijska akcija protiv organiziranog kriminala.

Privedeno je i ispitano gotovo deset tisuća ljudi, od kojih je oko tisuću zadržano. Među uhićenima je bila i Svetlana Ceca Ražnatović koja je  u zatvoru provela četiri mjeseca zbog sumnje da je bila logistička potpora i ztrebala poslužiti kako alibi vođama Zemunskog klana  Dušanu Spasojeviću

i Mili Lukoviću. Njih dvojica ubijeni su tijekom akcije Sablja.

Politička pozadina ubojstva do danas nije razjašnjena, kao ni smjene sudaca i tužitelja na suđenju te zastrašivanja i ubojstva dvoje svjedoka.

M.M: /Foto: Pres