Prosječna inteligencija građana Srbije iznosi 90, Makedonije 91, Bosne i Hercegovine 93, Hrvatske 98. Najinteligentniji narod su Finci, s prosjekom od 101.
Portal B92 objavio je kartu Europe na kojoj su prosječne vrijednosti koeficijenta inteligencije za sve europske narode, a karta pokazuje da su Srbi, Crnogorci i Albanci nacije s najnižim prosječnim kvocijentom inteligencije u Europi.
O čemu se uopće radi?
“Imaju li građani Republike Srbije zaista imaju nižu prosječnu inteligenciju od drugih europskih naroda?”, pitali su se autori u srpskom izdanju magazina National Geographic, i izazvali goleme reakcije u medijima i na društvenim mrežama u susjednoj državi.
I to unatoč činjenici da su u National Geographicu izvukli osam godina staro istraživanje, koje su mnogi stručnjaci već tada dovodili u pitanje, ali koga za to briga, kada počnu dominirati naslovi poput “Srbi i Albanci među najglupljim narodima Europe”,
Kartu je izradio češki lingvist Jakub Marijan, a koristio je podatke iz istraživanja Britanca Richarda Lynna i Tatua Vanhanena iz Finske, koji su objavili knjigu Intelligence: A unifying construct for the social sciences.
Prema tim zaključcima i karti koja se širi društvenim mrežama, prosječna inteligencija građana Srbije iznosi 90, Makedonije 91, Bosne i Hercegovine 93, a Hrvatske i Slovenije 98.
Gluplji od Srba, po ovoj karti, su samo Crnogorci s 83 i Albanci s 82, što je najniži IQ u Europi. Grčka i Bugarska imaju 93, Ukrajina ima 94, Poljska 96, Španjolska 97, a Rusija 97.
Po ovoj karti, najinteligentniji su narodi zapadne Europe. Francuska i Norveška imaju 98, Njemačka, Švedska i Velika Britanija 99. Najinteligentniji narod su Finci, s prosjekom od 101.
Prema očekivanjima, reaktualizacija spomenutog istraživanja u Srbiji nije naišla na dobrodošlicu, posebno jer ih se stavlja u grupu s arhineprijateljima kao što su Albanci, a podjednako nesimpatični Hrvati, su ispali poprilično inteligentniji.
Zato su u National Geographicu zaključili: “Dok čekamo neku pouzdaniju presudu o “nacionalnoj inteligenciji”, odnosno o tome da li smo “gluplji od drugih”, ne moramo ići tako daleko. Možemo se samo osvrnuti na neke očiglednosti – bruto nacionalni dohodak nam je zaista neshvatljivo nizak, javni dug previsok, potrošnja uvijek viša od proizvodnje, a uvoz od izvoza; istovremeno, demografija zemlje je više nego zabrinjavajuća; putna mreža, urbanizacija i infrastruktura su takve da svaki stranac može zaključiti kako smo malo što sebi udesili da nam život bude lakši.”
