Darko Cigrovski nekadašnji je pripadnik HRZ-a, pilot MiG-a, klasić Ivana Selaka i pokojnog Mirka Vukušića. Bio je zapovjednikom baze na Plesu, vodio je i Zrakoplovno-tehnički Centar. Neki kažu posve neloš direktor u odnosu na ostale iz galerije koji su vodili tu nekoć sjajnu i renomiranu, a danas posve urušenu instituciju.
Među ostalim, Cigrovski je u ZTC-u započeo i procese licenciranja, ali razumijevanja vojnog vrha nije bilo. U vojnim krugovima smatralo ga se djelom pouzdanika HRZ-ovog generala Viktora Koprivnjaka koji je svojedobno, iz kvote HNS-a, bio pomoćnik SDP-ovom ministru obrane Ante Kotromanoviću. Možda u tome ima istine, jer su i zavičajni susjedi. Koprivnjak je iz Krapine, a Cigrovski iz obližnje Pregrade.
Pažnju zrakoplovnih krugova privukao je članak objavljen 19. veljače na lokalnom web portalu www.zagorje-international.hr, a pod naslovom: „Pregračanin Darko Cigrovski na današnji je dan ’92. gotovo nenaoružanim avionom odletio na prvu crtu bojišnice“. Autor se koristi brojni epitetima poput „povijesnog leta“, „prvi borbeni let“, ….
„Na današnji se dan, 19. veljače, obilježava punih 30 godina prvog borbenog leta hrvatskog ‘MiG-a21’ kojim je tom prilikom upravljao Pregračanin Darko Cigrovski. Povijesni se let dogodio davne 1992. godine, a ‘MiG-21’ je tom prilikom poletio na prvu zadaću borbeno-demonstrativnog leta prema i preko prve crte bojišnice…“- rečenica je koja čitatelja uvodi u tekst s kojim se kreira dojam o povijesno bitnom događaju, a zanemarujući zdrav razum i povijesno relevantno ono što se već prethodno i kasnije dogodilo.
U tekstu se kaže i ovo: „Tog je jutra, po pristizanju na aerodrom, potpukovnik Milan Maček izdao Cigrovskom zadaću borbeno – demonstrativnog leta na pravcu ‘Pleso – Karlovac – Pleso’…“. Objavljeni članak produciraviše upitnika, nego što pruža odgovora.
Prvo, ako je let Cigrovskog bio „ prvi borbeni let“ iz teksta ostaje nejasno o kakvoj se borbenoj zadaći radilo? U sklopu koje vojne operacije Hrvatske vojske? Po kojim ciljevima i zašto ako je doba leta bilo vrijeme dogovorenog primirja. Detalja o tome u tekstu – nema.
Šteta, jer bi veličina „prvog borbenog leta“ bila jasnija generacijama koje dolaze, kao i neupućenim čitateljima. A ima ih. Nadalje, 19. veljače 1992. godine nije bilo nekih borbenih operacija Oružanih snaga RH, osim sitnog puškaranja uz linije bojišnice. Bilo je to, naime, razdoblje bezuvjetnog prekida rata u Hrvatskoj i primirja potpisanog 2. siječnja 1992. u Sarajevu od strane hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška i generala JNA Andrije Rašete. To primirje bilo je preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj i, ono ključno, stupanjem na snagu Sarajevskoga primirja okončana je prva sveobuhvatna faza rata u Hrvatskoj.
Drugo, do članka o „povijesnom letu“ Cigrovskog mnogi su bili uvjereni da je prvi borbeni let jednog HRZ-ovog MiG-a bio let junaka Domovinskog rata Antuna Radoša koji se zbio 22. lipnja 1992. godine u pravcu Bosanske Posavine.
U to vrijeme vodile su se na tom području žestoke borbe između HVO-a, HV-a i srpske vojske. Radošev let iznad srpskih položaja bila je izuzetno opasna misija. Pokazat će se i kobna. Dva dana kasnije, negdje između Prnjavora i Dervente, MiG-21, kojim je upravljao Radoš, nakon odbacivanja ubojnih sredstava krenuo je u penjanje kroz borbeni zaokret te ga pogađa srpska PZO. Avion je pao, a Radoš je poginuo.
Može li se prvim borbenim letom može smatrati prelet legendarnog pilota Danijela Borovića?
Podsjetimo, 4. veljače 1992., dva tjedna prije „prvog borbenog leta“ Cigrovskog, u večernjim satima, unatoč iznimno nepovoljnim uvjetima, izvršio prelet avionom MiG-21 s aerodroma Bihać, sletio u Pulu i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Čim je uzletio s namjernom da prijeđe na stranu Hrvatske, Borovićev MiG postao je prvim hrvatskim borbenim avionom i s obzirom da je bio naoružan i taj se let u ratnom okruženju može smatrati – prvim borbenim letom za Hrvatsku.
Nikakav trenažni, još manje nekakav „demonstracijski“…
Treće, u tekstu se ne navodi ni koliko je borbenih letova imao Cigrovski do 1995. godine i u kojim ratnim operacijama. U tekstu se ne piše je li u kokpitu MiG-a dao obola u oslobodilačkim akcijama poput „Bljeska“ i „Oluje“ ? Prava šteta. Čitatelji su ostali uskraćeni.
Analitički tim Maxportala/Foto: arhiv
