Kako javlja portal uglednih grčkih dnevnih novina Ekhatimerini, nacionalni parlament te države odobrio je kupnju 18 borbenih aviona Rafale francuskog Dassault Aviationa za 2 i pol milijarde eura.
Očekuje se da će ugovor o nabavi 12 rabljenih i 6 novih nadzvučnih lovaca biti potpisan u slijedećim tjednima, a isporuka prvih aviona uslijedila bi početkom srpnja mjeseca.
Ovu akviziciju treba gledati kroz fokus naraslih napetosti „vječnih rivala“ Grčke i Turske oko namjere konzervativne Vlade grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa da zapadni dio grčkih teritorijalnih voda, a uzduž morske granice sa Turskom (Egejsko more), proširi za 12 nautičkih milja. Turska Vlada odmah je uzvratila da će donošenje takve odluke smatrati „casus belli“, odnosno razlogom za rat.
Te dvije susjedne zemlje, članice NATO-a, spore se posljednjih mjeseci oko turskih planova za istraživanje podmorja istočnog Sredozemlja, za koje se vjeruje da je bogato naftom i plinom. Francuska ne želi prihvati to što Turska već mjesecima u vodama oko Cipra i oko više grčkih ostrva traga za nalazištima plina.
Pariz je odmah stao na stranu Atene, jer već duže vremena traje strateški raskol Francuske i Turske po mnogim pitanjima (Nagorno Karabah, Sirija, Libija, velika kurdska manjina u Francuskoj,…).
Osim toga, u ovoj priči Francuska sebe smatra regulatornom silom na Mediteranu. Distancirala od mnogih NATO partnera na Sredozemlju i vodi vlastitu geopolitičku priču koja ne nailazi na odobrenje Bruxellesa i Washingtona gdje poluge vladanja upravo preuzima administracija novog predsjednika Joe Bidena.
S jedne strane, Atena ponovo kupuje skupo naoružanje i vojnu opremu. S druge strane, Atena istodobno poručuje Bruxellesu da su nužni novi pregovori sa kreditorima iz eurozone oko načina vraćanja golemih grčkih dugova.
Zemlja se nije uspjela oporaviti od velikih financijskih problema i socijalnih nemira iz 2008. godine, tako da nije teško pretpostaviti što osiromašeni grčki građani misle o novom vojnom šopingu svoje političke kaste.
Prošle godine javni dug Grčke iznosio je 187 posto nacionalnog BDP-a i najviši je u EU. U proteklih 10 godina grčka je koristila čak tri programa međunarodne financijske pomoći za izlazak iz krize.
Što u slučaju francusko-grčkih pregovora oko kupnje borbenih lovaca može biti poučno za aktualne hrvatske prilike? Pokazalo se da su želje jedno, pregovori nešto drugo, a ispregovarano nešto totalno treće.
Naime, tijekom pregovora Francuzi su cijenu svojih lovaca povisili za 25 posto, a cijenu naoružanja za 33 posto, pa je ukupna cijena skočila za gotovo 500 milijuna eura (!) od onoga što su Grci prvotno planirali.
Odnosno, Grci su na avione planirali potrošiti 1,7 milijardi eura, a na prateće naoružanje 300 milijuna eura da bi krajem prošle godine došlo do neočekivanog obrata u pregovorima. Ni to što su Grci tradicionalni korisnici francuskih borbenih aviona nije utjecalo na povlastice oko eventualnog snižavanja cijene. Što onda Hrvati mogu očekivati?
Analitički tim Maxportala/Foto:afp
