Njemačka ograničava toplu vodu, prigušuje uličnu rasvjetu i zatvara bazene dok se utjecaj energetske krize počinje širiti iz industrije u urede, centre za slobodno vrijeme i obiteljske domove.
Ogromno povećanje cijena plina izazvano potezom Rusije prošlog mjeseca da oštro smanji opskrbu Njemačkoj gurnulo je najveće europsko gospodarstvo u najgoru energetsku krizu od šoka cijena nafte 1973. godine.
Uvoznici plina i komunalna poduzeća bore se za opstanak dok računi potrošača vrtoglavo rastu, s nekim upozorenjima na sve veće nezadovoljstvo.
“Situacija je više nego dramatična. Socijalni mir u Njemačkoj u velikoj je opasnosti”, rekao je Axel Gedaschko, čelnik federacije njemačkih stambenih poduzeća GdW, prenosi Financial Times.
Strahuje se da će se sve još pogoršati
Dok napetosti zbog ruske invazije na Ukrajinu rastu, dužnosnici strahuju da bi se situacija mogla i dodatno pogoršati. Rusija, naime, u ponedjeljak zatvara svoj glavni plinovod prema Njemačkoj, Sjeverni tok 1. Iako je rečeno kako će to trajati deset dana, a kao razlog se navodi planirano održavanje, mnogi u Berlinu boje se kako se isti više nikad neće niti otvoriti.
Njemačka je prošloga mjeseca poduzela ključan korak prema racionalizaciji plina kad je ministar gospodarstva Robert Habeck aktivirao drugu fazu plana za izvanredne situacije. “Situacija na tržištu plina je napeta i nažalost ne možemo jamčiti da se neće pogoršati”, rekao je u utorak. “Moramo biti spremni da situacija postane kritična.”
Habeck, koji kaže da se sada kraće tušira, apelirao je na stanovništvo da štedi energiju – a općine i vlasnici nekretnina poslušali su poziv. U četvrtak je Vonovia, najveći stambeni stanodavac u zemlji, rekao da će sniziti temperaturu plinskog centralnog grijanja svojih stanara na 17C između 23 i 6 sati. Rečeno je da će se tom mjerom uštedjeti 8 posto na troškovima grijanja.
Stambena udruga u saskom gradu Dippoldiswaldeu, u blizini češke granice, ovog je tjedna otišla korak dalje, rekavši da smanjuje opskrbu toplom vodom za stanare. Od sada se mogu tuširati vrućom vodom samo između 4 do 8 sati, 11 do 13 sati i 17 do 21 sati.
Nejasno je kako će ove mjere ublažiti učinak skupljeg grijanja
Okrug Lahn-Dill, u blizini Frankfurta, isključio je toplu vodu u svojih 86 škola i 60 sportskih dvorana do sredine rujna, čime se nadaju da će uštedjeti 100.000 eura na troškovima energije, a Düsseldorf je privremeno zatvorio veliki bazenski kompleks, Münster-Therme.
U međuvremenu, Berlin je smanjio temperaturu na otvorenim bazenima za 2 stupnja. U zapadnoj Njemačkoj, Köln prigušuje svoju uličnu rasvjetu na 70 posto pune snage od 23 sata.
Stanovnici tako ponovno “otkrivaju” peći i kamine na drva. Prodaja drva za ogrjev, drvenih peleta i ugljena, kao i plinskih kanistera i patrona je skočila.
Nejasno je koliko će takve mjere ublažiti učinak viših računa za grijanje. GdW je rekao da će rat u Ukrajini povisiti cijene energije za potrošače između 71 i 200 posto, što će iznositi dodatne godišnje troškove između 1.000 i 2.700 eura za jednočlano kućanstvo i do 3.800 eura za četiri osobe, u usporedbi s razinama iz 2021. Troškovi bi se mogli još više povećati kao rezultat novog zakona koji se probija kroz njemački parlament. On bi omogućio vladi da nametne hitne namete svim potrošačima plina kako bi se troškovi viših cijena ravnomjernije rasporedili.
Uniper, najveći uvoznik ruskog plina u Njemačkoj, već pregovara s dužnosnicima o državnoj pomoći za koju stručnjaci kažu da bi mogla iznositi čak 9 milijardi eura.
Hina/Foto: Shutterstock
