“Hoće li Vučić imati hrabrosti i političke snage da se otrgne od Rusije i poduzme konačnu promjenu smjera prema Zapadu”, postavlja pitanje “Berliner Zeitung”. Prema njemačkom listu, odluka će “sigurno biti povijesna”, piše Deutsche Welle.
Berlinske dnevne novine Berliner Zeitung objavljuju članak pod naslovom “Prijateljstvo koje je okrunjeno” . U članku autor objašnjava zašto bi se nova srbijanska vlada mogla pridružiti sankcijama Europske unije protiv Rusije.
Na početku se navode gospodarski uspjesi Srbije u posljednjih deset godina i podsjeća da je Njemačka postala najvažniji gospodarski partner Srbije, a Srbija za Njemačku najvažnija država Zapadnog Balkana. To je, prema tumačenju autora, i razlog uvjerljive pobjede Srpske napredne stranke (SNS) i Aleksandra Vučića na izborima.
Tu je i opis koncentracije moći u Vučićevim rukama, za koju se kaže da je slična nekadašnjoj apsolutnoj vlasti Josipa Broza Tita, kao i prilagođavanje medija. Pomalo ironično, autor teksta piše da samo jedna stvar zadaje glavobolju Vučiću, a koja je od rata u Ukrajini poprimila razmjere kronične migrene – a to je vanjska politika.
Ovdje se prije svega radi o odnosu prema Rusiji i Kosovu. Srbija je trenutno jedina zemlja u Europi – ako izuzmemo Bjelorusiju – koja nije uvela sankcije Putinovoj Rusiji. Iako je Srbija glasovala za nekoliko rezolucija Ujedinjenih naroda u kojima je osuđivan ruski napad na Ukrajinu i u više navrata isticala da teritorijalni integritet Ukrajine smatra nepovredivim, u Bruxellesu ipak negativno ističu da konkretne sankcije nisu slijedile taj simboličniji temeljni stav. Upravo to se traži od kandidata za ulazak u EU”, piše Berliner Zeitung .
Pravoslavlje i energija
Autor potom čitateljima objašnjava obvezu kandidata da svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladi s politikom Bruxellesa, ali navodi i argumentaciju Beograda da Srbija još nije članica EU pa može voditi samostalnu vanjsku politiku koja će prilagoditi nakon pristupanja. Navode se i razlozi nevoljkosti Beograda da uvede sankcije – pravoslavno bratstvo s Rusima, ruski propagandni narativ u srpskim bulevarskim medijima. Sve to dovodi do proruskog raspoloženja – 70 posto stanovništva je na ruskoj strani koja se bori protiv navodnih ukrajinskih fašista.
Još jedna točka koju zapadni analitičari vole previdjeti je negativan stav prema Sjedinjenim Američkim Državama. Mnogi ljudi pamte NATO bombardiranje 1999. kao zločin i simbol zapadnog licemjerja. U rusko-ukrajinskom sukobu, koji mnogi stručnjaci vide kao posrednički rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Rusije, pozitivan stav Srbije prema Rusiji može se shvatiti kao odbijanje američke politike.”
Spominje se i ovisnost Srbije o ruskim energentima, ali i da je najveći problem Kosovo. Na međunarodnoj razini, a posebno u Vijeću sigurnosti UN-a, Rusija podržava odbijanje Srbije da prizna neovisnost Kosova.
“Zamrznuti sukob je najbolje rješenje”
“Ako sada budu uvedene sankcije protiv Ruske Federacije, ta bi potpora s velikom sigurnošću mogla biti prekinuta.” A oslanjanje na Kinu, koja je u prošlosti birala apstinenciju u raznim situacijama, bilo bi previše riskantno. Iako se opseg moći predsjednika Vučića čini impozantan, a rascjepkana oporba mu malo može naškoditi, on zna da ga dvije stvari mogu srušiti: prva bi bila loš odnos sa Srpskom pravoslavnom crkvom. SPC za sebe traži tretman u Srbiji koji bi, najblaže rečeno, bio više nego prihvatljiv u sekularnoj državi.
Još jedna stvar koja bi Vučića mogla koštati vlasti bilo bi, prema članku berlinskih novina, priznanje Kosova kao suverene države. To bi, osim SPC, protiv njega okrenulo i veliki dio stanovništva. Čitatelji iz teksta doznaju da je Vučić svjestan de facto neovisnosti Kosova, pa je, navodi se, želio učiniti neke ustupke Srbiji u pregovorima, poput pripajanja sjevernog dijela Kosova Srbiji ili autonomije za srpskog stanovništva. Ali nije dalo rezultate.
Zamrznuti sukob je najbolje rješenje za svakog srpskog političara. A Rusija je u zamrzavanju pomogla prije svega svojim vetom u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Odlučujuće je pitanje mogu li i odnos prema Rusiji i eventualne sankcije uzdrmati Vučićevu vladavinu”.
Zatim se opisuje kašnjenje u formiranju vlade nakon izbora u travnju, ali i da će Ana Brnabić morati sastaviti vladu u sljedeća dva tjedna. Pitanje sankcija, smatra autor berlinskog lista, bit će na stolu.
Priprema za sankcije?
Na temelju izjava Vučića i njegovih suradnika, kao i pojavljivanja kritičkih napisa o Moskvi u provladinim i proruskim medijima, autor procjenjuje da Vučić priprema stanovništvo za uvođenje sankcija. Nakon usporedbe situacije u kojoj se Tito našao 1948. godine, autor se pita: “Hoće li (Vučić) imati hrabrosti i političke snage otrgnuti se od Rusije i poduzeti konačnu promjenu smjera prema Zapadu?”
Dosadašnja politika dobrih odnosa s Bruxellesom, Pekingom, Moskvom i Washingtonom postala je nemoguća nakon napada Rusije na Ukrajinu, ocjenjuje se u analizi i podsjeća na izvješće EU o napretku Srbije u kojem se navodi da je došlo do nazadovanja u polje vanjske politike.
“U najgorem slučaju to bi moglo zaprijetiti potpunom obustavom pristupnih pregovora s Europskom unijom.” Dobri ekonomski podaci kojima se predsjednik tako ponosi brzo bi bili prošlost. Dakle, Vučić će morati odlučiti u narednim tjednima i tako donijeti smjernice kako će Srbija izgledati u sljedećih pedesetak godina.”
Odluka će, ocjenjuje na kraju Berliner Zeitung , svakako biti povijesna. Kako god ona izgledala.
Kritike viznog režima Srbije
Münchenski dnevni list Zideuče Zeitung objavio je članak o pooštravanju viznog režima za zemlje iz kojih migranti stižu u Europsku uniju.
Najprije se opisuje nezadovoljstvo njemačkih političara viznom praksom Srbije , a zatim se opisuje praksa prema kojoj mnogi migranti iskoriste priliku da u bezviznom režimu putuju u Srbiju i potom pokušavaju stići u EU.
Veleposlanica Srbije u Berlinu Snežana Janković kazala je njemačkim medijima da je samo 6,67 posto migranata u Srbiju došlo avionom, a da je i dalje najveći problem kopneni put preko Sjeverne Makedonije, Bugarske i Albanije. Kako se navodi u tekstu, naglasila je da su mjere već poduzete, poput pooštravanja uvjeta ulaska za državljane Indije, Burundija, Kube i Tunisa, koji sada moraju pokazati kupljenu povratnu kartu s datumom povratka.
U tekstu se navodi da je Vučić najavio potpuno usklađivanje vizne politike Srbije s politikom EU.
“U posljednje vrijeme stalno se čuju optužbe na račun Beograda – da se u viznoj politici bolje odnosi prema građanima onih zemalja koje – poput Srbije – nisu priznale Kosovo. Veleposlanik Janković to odbacuje, kao i optužbe iz redova njemačkih liberala (FDP) da Srbija u dogovoru s Moskvom namjerno krijumčari migrante u EU.
Odgovor srbijanskog veleposlanika citiran u tekstu svodi se na to da je Srbija naslijedila viznu praksu Jugoslavije, koja je bila otvorena za nesvrstane zemlje.
R.I. /Foto: Tanjug
