Nova studija: Kolika je cijena rata? Kako izračunati materijalnu štetu?

Koliko je cijena rata u Ukrajini? Kakva bi bila šteta od ratova u drugim zemljama? Nova studija Sveučilišta u Tübingenu i Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, koja se temelji na analizi povijesnih podataka koji pokrivaju više od 150 ratova od 1870. godine, daje odgovor.

Do 2026. samo će Ukrajina izgubiti ekvivalent od oko 120 milijardi dolara gospodarskog učinka zbog ruske invazije. Šteta na temeljnom kapitalu, odnosno na materijalnoj imovini poput strojeva, sustava i tvorničkih zgrada još je veća, gotovo trilijun dolara.

To proizlazi iz izračuna koje su u srijedu objavili istraživači Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) i Sveučilišta u Tübingenu.

Gospodarski teret trećih zemalja koje nisu uključene u rat također je značajan. Prema studijima, izgubit će ukupno oko 260 milijardi dolara u gospodarskom učinku u roku od pet godina (2022.-2026.). Od toga oko 70 milijardi dolara otpada na zemlje EU-a, a 15 do 20 milijardi dolara samo na Njemačku, piše DW.

Povijesna saznanja

Studija se temelji na analizi povijesnih podataka koji pokrivaju više od 150 ratova od 1870. godine. Iz toga istraživači iz Kiela izvode različita saznanja, primjerice koliko u prosjeku pada bruto domaći proizvod unutar pet godina rata ili koliko raste inflacija.

“Izračuni se temelje na troškovima ‘tipičnih’ međudržavnih ratova u prošlosti. Ovisno o trajanju i intenzitetu rata, zamislivi su manje ili više ozbiljni scenariji tj. ishodi sukoba”, kaže Jonathan Federle,

istraživač na IfW Kiel i glavni autor studije.

“Učinci efekata koje izračunavamo i prenosimo na druge zemlje prvenstveno uzimaju u obzir trgovinske veze uzrokovane geografskom blizinom i veličinom dotičnog gospodarstva u kojem izbija rat”, nastavio je Federle.

Koristeći podatke i parametre, istraživači također mogu dati procjene o ekonomskoj šteti hipotetičkih ratova tj. ratova koji se nikada nisu ni dogodili.

Uzmimo za primjer Tajvan: Kina tvrdi da je otok dio njezinog teritorija i uvijek iznova prijeti da će se to izabrati silom ako to bude potrebno.

U Tajvanu bi “tipični rat” koji bi trajao pet godina rezultirao gubicima globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,2 trilijuna dolara. Budući da je zemlja tijesno povezana sa cjelokupnom globalnom ekonomijom kroz svoju industriju čipova, istraživači IfW-a naglašavaju da bi stvarni troškovi rata mogli biti znatno veći.

Ili uzmimo Iran: ako bi Islamska Republika postala poprište rata, cijena u smislu izgubljenog BDP-a za globalno gospodarstvo mogla bi iznositi do 1,7 trilijuna dolara tijekom petogodišnjeg razdoblja. Iran trenutno nije toliko uključen u svjetsku trgovinu, dijelom zbog sankcije. Istraživači IfW-a stoga pretpostavljaju da su njihove procjene vjerojatnosti na gornjoj granici stvarnih troškova.

Besplatni računalni alat na Internetu

Osim studija, istraživači iz Kiela razvili su i računalni alat koji je besplatno dostupan na internetu. Ovdje se mogu izračunati štete od raznih ratova. Prije upotrebe, ekran vas obavještava da se brojke temelje na povijesnim prosjecima i da se odnose samo na gospodarske troškove u smislu BDP-a i temeljnog kapitala.

Upozorenje ima za cilj upoznati korisnike alata s ograničenim istraživanjima, naime da je prijenos povijesnih vrijednosti u budućnost samo uvjetovano precizan.

“Općenito, proračuni još jednom pokazuju kolika je gospodarska vrijednost mira i koliko je rat na vlastitom tlu katastrofalan u svakom pogledu”, kaže predsjednik IfW-a Moritz Schularick, sažimajući rezultate studije. Njegov zaključak: jačanje vlastite vojne snage i vjerodostojna politika odvraćanja, zbog kojih su vanjski napadi manje vjerojatni, također imaju smisla iz ekonomske perspektive.

Za one koje zanima kolika je bila cijena agresije na Hrvatsku i koliku smo materijalnun štetu pretrpjeli, mogu pokušati izračunati OVDJE.

Ratna šteta u Hrvatskoj 

O ratnoj šteti u agresiju na Hrvatsku najčešće je govorio bivši ministar  dr. Andrija Hebrang, navodeći da je za njen izračun odgovorna stručna skupina koju je oformio danas pokojni general Slobodan Praljak.

“Bila je, sjećam se, jedna vladina komisija koja je izbacila tragikomičan podatak da je srpska agresija nanijela Hrvatskoj štetu između 40 i 60 milijarda dolara. Računali su samo izravnu štetu, ali neizravna je daleko veća. Ne smije se u obzir uzeti samo vrijednost objekata srušenih srpskim granatama. Što je s BDP-om koji osam godina, zbog rata, nije rastao nego padao? U ratu smo izgubili između sedam i devet godišnjih BDP-a. Do tog je podatka došla je jedna stručna, nevladina skupina koju je oformio Slobodan Praljak, čovjek koji je imao brojne interese.

Moje je područje u skupini bilo izračun šteta u sektoru zdravstva, a, naravno, pratio sam i što su ostale kolege utvrdile u svojim resorima. Uglavnom, ukupna ratna šteta, izravna i neizravna, iznosi 250 milijarda dolara.

To je logična cifra, pa samo smo, zato što osam godina skoro da nije bilo turizma izgubili barem 40 milijarda dolara. Bez koliko smo tek investicija ostali jer strani poduzetnici nisu htjeli ulagati u ratnu Hrvatsku i danas smo po razvoju pri dnu EU?”, kazao je  dr. Hebrang u intervjuu za Novi list 2019. godine.

Detaljnije o ratnoj šteti koju je pretrpjela Hrvatska dr. Andrija Hebrang i dr. Mato Palić govorili su na tribini održanoj u prosincu  2023. godine

 

M.Marković /Foto: Profimedia