Kako je najavila njegova ekselencija na odlasku, ruski veleposlanik Anvar Azimov, ubrzo će dvije raketne topovnjače HRM-a dobiti nove ruske motore M 504 B2 Zvezda.
Naime, poznato je da udarni brodovi naše pomorske flote RTOP – 11 „Kralj Petar Krešimir“ i RTOP – 12 „Dmitar Zvonimir“ koriste te brzookretne brodske motore koji su poznati po vrlo velikim snagama po jedinici mase radi postizanja velikih ubrzanja i brzina plovidbe. Taktika primjene ovih brodova HRM-a je izvršavanje prepada, iznenadnih raketnih udara na površinske ciljeve uz velike brzine plovidbe na pučini i među otocima.
Riječ je o brodovima koji nisu projektirani za duga, sporohodna krstarenja. Naprosto, radi se o jednonamjenskim brodovima – raketonoscima, jedinom HRM-ovom sredstvu strateškog odvraćanja na Jadranu.
Operativni zahtjevi raketne topovnjače uvjetuju da brodski motori moraju biti s jedne strane što lakši i ekonomičniji uz mogućnost razvijanja velikih snaga, a s druge strane visoko pouzdani.
Pojedinci u javnom prostoru, povodeći se izjavom ruskog veleposlanika, stavljaju znak upitnika nad sklopljenim poslom i zazivaju remotorizaciju dviju raketnih topovnjača motorima zapadne proizvodnje. Kažu da je kupnja ruskih motora pogreška te da se trebalo, vele, obratiti njemačkom MTU za isporuku motora.
Zaključak im je da su ruski motori tehnički nepouzdani i da se često kvare.
Idemo redom. Prvo, tko će platiti remotorizaciju brodova i koja bi bila cijena tog zahvata? Stručnjaci odavno upozoravaju da remotorizaciju RTOP-ova nije moguće obaviti za iznos manji od 12 milijuna eura , a kako bi ih se prenamijenilo u ophodne brodove. Za spomenutu cifru moguće je izgraditi u „Brodosplitu“ još jedan novi ophodni brod, ili na tržištu kupiti dva rabljena broda slične klase.
Odmah treba reći kako bi remotorizacija bila tehnički riskantna i vrlo skup posao.
Prema riječima stručnjaka, remotorizacija uključuje, između ostaloga, zamjenu cijelog pogonskog postrojenja – novi osovinski vodovi, novi kut osovinskog voda, nove grane ispušnih plinova, novi sustav ventilacije, novi listovi kormila, novi pomoćni motori ….
U ugradnje druge vrste motora vjerojatno bi se prema krmi pomaklo težište brodova, a što bi dovelo do „inkrmnosti“ broda.
Dakle, zbog koncentracije mase na krmi, krmeni dio broda bi bio otežan, a sjajne plovidbene sposobnosti ovih broda reducirane u većoj mjeri. Ponajprije zbog nefativnog utjecaja inercijalne značajke te stabilitet broda.
Drugo, MTU motori za ovu klasu brodova su, u usporedbi s ruskim M 504 B2, gabaritno dosta veći i ne pružaju snagu kakvu pruža M 504 B2 s kojim se ni jedan diesel motor na tržištu ne može mjeriti po gustoći snage.
Treće, u pravu su kritičari kada kažu da se ruski motori češće kvare, ali ne navode razlog. Praksa je pokazala da eksploatacijska pouzdanost u praksi korištenja Zvezdinih motora u floti HRM-a nije posve u skladu s preporukama i pravilima proizvođača, odnosno intenzitet kvarova mu je češći. To su znanstveno i stručno ustanovili i eminentni stručnjaci iz HRM-a koji su na temi brodskog motora M 504 i doktorirali.
Konkretnije, kapetan korvete Luka Mihanović utvrdio je u svojoj doktorskoj disertaciji da su u razdoblju od 500 radnih sati motori najviše korišteni u osnovnom režimu rada: prazni hod i manevar. Drugim riječima, radi se o režimima rada motora koji obuhvaća čak 45 posto ukupnog vremena korištenja, dok su u režimima visokih brzina korišteni svega 15 posto promatranog vremena.
Ovakav neprikladan način korištenja motora, uglavnom u niskom režimu opterećenja, stava je kapetan Mihanović, suprotan je preporukama proizvođača te je uzrokovao kvarove i eksploatacijsku nepouzdanost brodskih motora M 504 u HRM-u.
Nadalje, u HRM-u ne postoji razrađen i učinkovit koncept održavanja motora M-504 B2, a slijedom time visi upitnik i nad osposobljenošću kadrova naše vojne flote u eksploataciji i održavanju spomenutih motora.
Da zaključimo, čini se da najveći problem leži u HRM-ovom načinu korištenja i održavanja ovih dokazanih i pouzdanih brodskih motora.
M.Marković /Foto: morh
