Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je u e-savjetovanje nacrt prijedloga Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju kojim se, uz ostalo, predlaže od 50 do 2.000 eura kazne fizičkim osobama koje lažno upotrebljavaju akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj.
Riječ je o usklađivanju sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZVOZD), koji, između ostalog, donosi izmjene u nazivima studija i akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja koji se stječu završetkom studija, od prijediplomske do doktorske razine pa je potrebno donijeti novi Zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju.
Nacrtom Zakona, koji je u savjetovanju do 15. travnja, detaljno se utvrđuju akademski i stručni nazivi i akademski stupanj s pripadajućim kraticama koji se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija, njihovo stjecanje i korištenje u Hrvatskoj te se ujednačuju nazivi koji se stječu završetkom studijskih programa na svim visokom učilištima.
Također, uspostavlja se nadležnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje za donošenje popisa ujednačenih naziva koji se stječu završetkom studijskih programa.
Zakonom se, kako se navodi, nastoji osigurati unaprjeđenje i daljnji razvoj hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti, u skladu sa strateškim odrednicama usvojenim na nacionalnoj i europskoj razini.
Nadalje, nastoji se ukloniti nesukladnosti s europskim praksama u dodjeljivanju naziva, posebice u nazivima koji se stječu završetkom stručnih studija diplomske razine te uskladiti s praksama u dodjeljivanju stručnih i akademskih naziva na području EU-a.
Cilj je i osiguravanje bolje povezanosti i komplementarnost hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u Europskom prostoru visokog obrazovanja (European Higher Education Area (EHEA), kao i povećavanje prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada i u sustavu visokog obrazovanja i olakšavanje mobilnosti studenata i osoba s diplomom.
Cilj je i olakšavanje postupka vrednovanja i priznavanja hrvatskih kvalifikacija u drugim državama članicama EU-a, koje se najčešće provodi u svrhu ostvarivanja mobilnosti, nastavka studija i zapošljavanja.
Nacrtom Zakona predlaže se od 50 do 2.000 eura novčane kazne za osobe koje upotrebljavaju akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj i njegovu kraticu protivno odredbama Zakona.
Usto, predviđena je i novčana kazna od 700 do 7.000 eura za pravne osobe koje izdaju lažne potvrde, uvjerenja, svjedodžbe odnosno diplome o završenom studiju te dopunske isprave o studiju. Dodatno, novčanom kaznom od 50 do 5.000 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za taj prekršaj.
Usvojili se ovaj Zakon u formi kako je predložen poznate osobe iz javnog života, kao npr. Marko Lukić ili Željko Sačić neće se moći predstavljati kao generali (stručni naziv) jer nemaju te činove.
Marko Lukić, koji se javno predstavlja kao general bojnik, a umirovljen je činu pukovnik Hrvatske vojske, potvrdili su nam službeno s Pantovčaka. Počasni čin brigadnog generala, ( što je prvi generalski čin) koji mu je bio namijenio predsjednik Zoran Milanović, je odbio jer je to shvatio kao degradaciju.
Nakog ovog Zakona više neće moći dijeliti vizit karte na kojima, na hrvatskom i engleskom jeziku, piše da je general.
Željko Sačić u javnosti se katkada predstavlja kao brigadni general, a katkada kao general-bojnik. Kad je 2014. godine postao član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora, a uz njegovu sliku na portalu HGZ je stajalo – brigadni general.
Željko Sačić zasigurno ulazi u red ratnih heroja prve kategorije, dobio je desetak odličja za ratne zasluge, u karijeri je bio na ustrojbenom mjestu general-bojnika. Naime, Sačić je u policijskom zvanju bio glavni policijski savjetnik, što je ekvivalent činu general bojnika u Hrvatskoj vojsci.
No ta anlogija ovdje ne vrijedi. Čin generala, u obrazovnom smislu, ekvivalent je doktoru znanosti. Može li svaki doktor znanosti obući odoru i reći – ja sam general Hrvatske vojske.
Po Zakonu o oružanim snagama časničke činove ukazom dodjeljuje vrhovni zapovjednik, a službeni odgovor s Pantovčaka glasi:
“Ukazom o dodjeli činova, promaknuća i prevođenju u činove pričuvnih časnika OS RH predsjednik RH pok. dr. Franjo Tuđman je 1992. godine dodijelio g. Željku Sačiću čin pričuvnog pukovnika. Navedenom gospodinu nije dodijeljen čin generala OS RH, niti je u takav čin promaknut od predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OS RH”, odgovorili su nam svojedobno s Pantovčaka.
Čin pričuvnog brigadira Sačić je dobio u svibnju 1994. godine.
Da je Željko Sačić, ratni načelnik stožera specijalne policije MUP-a, vrlo zaslužan za obranu zemlje, to naglašavamo. I po ratnom putu – od Pakraca 1. ožujka 1991. do završnih operacija oslobođenja Hrvatske – mnogo zaslužniji od brojnih časnika HV-a koji se kite generalskim zvjezdicama.
Čak i mediji koji upotno ponavljaju da su Marko Lukić i Željko Sačić generali počesto napišu da je Mladen Markač jedini policijski general. I pri tome griješe. Iz sastava MUP-a čin generala (pričuvnog) od 1994. ima i Željko Tomljenović.
U knjizi “Leksikon hrvatskih generala i admirala: od Domovinskog rata do 2021.” ( Naklada MORH, Zagreb; 2022.) ni Marko Lukić i Željko Sačić nisu navedeni.
Neslužbeno je informacija da bi predsjednik Zoran Milanović će dodijeliti čin počasnog generala Željku Sačiću, na isti način kako je prošle godine dodijelio sedmorici zaslužnih.
Zakonom o službi u OSRH iz 1995. godine uveden je institut počasnog čina oružanih snaga koji se dodijeljuje za zasluge stečene u ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. Počasni čin daje je pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje te na materijalne benefite.
M. Marković/Hina/Foto:Sabor.hr
