Statistika je čudo, zapisao je netko na fejsu: „statistika je k’o stup ulične rasvjete – nekomu služi da se nasloni i piša, a nekomu osvjetljava put kući“.
Statistika se koristi / izbjegava i u međustranačkim pregovorima i unutar stranaka prilikom „slaganja“ lista. Malo sam uspoređivao broj glasova po „bazenima“ u X izbornoj jedinici koja obuhvaća cijela Dubrovačko-neretvanska i veliki dio Splitsko-dalmatinske županije.
Tako je na parlamentarnim izborima 2016. godine nositelj liste, umirovljeni general Damir Krstičević, kojeg na žalost neće biti na listi, osvojio najviše preferencijalnih glasova – 32 573 što je 34,11 posto. Lista HDZ-a u ovoj izbornoj jedinici osvojila ukupno 95.490 glasova. Od toga na području DNŽ manje od 29 %, a na području SDŽ 67.830 (nešto više od 71 %) glasova.
Bez obzira na takav odnos osvojenih glasova, na listi se, prema nekom nepisanom pravilu, i dalje s područja DNŽ redovito predlaže više od 4 kandidata, i manje od 10 kandidata s područja SDŽ. Među njima su i predstavnici stranačkih zajednica: žena, branitelja i mladeži. Kod sastavljanja liste vodi se računa i o različitim strukama svakog pojedinog kandidata (pravnici, ekonomisti, prosvjetni djelatnici, inženjeri itd) kako bi ih se, po ulasku u Sabor, moglo ravnomjerno rasporediti po saborskim odborima.
Pogledajmo kako ovih osam ili devet kandidata iz SDŽ (ne)pokrivaju mini-regije, „bazene“ koje možemo nekako ovako podijeliti: 1. Grad Split, 2. Grad Imotski i Imotska krajina (Imotski, Cista, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac, Runovići, Zmijavci i Zagvozd); 3. Grad Omiš i Poljička Republika sa zaleđem (Omiš, Podstrana, Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje), 5. Grad Solin , 6. Grad Makarska s Makarskom rivijerom i Vrgorcem (Makarska, Brela, Baška Voda, Gradac, Podgora, Tučepi, i grad Vrgorac), te 8. Otoci (Hvar, Jelsa, Stari Grad; Vis i Komiža; Brač: Bol, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sutivan i Supetar, i na kraju otok Šolta).
Iz splitskog bazena na listi su bili predsjednik GO HDZ-a Petar Škorić, i osvojili su ukupno 30.260 glasova, Imotski bazen su zastupali dr, Milan Kujundžić i Ante Babić, te je ukupno 10.785 Imoćana dalo povjerenje listi HDZ-a.
Grad Omiš, Dugi Rat, Podstrana, Šestanovac i Zadvarje je treći najbrojniji „bazen“ u kojemu je HDZ osvojio 8.120 glasova, i to bez svoga predstavnika na listi, i s teškim teretom dvostrukog gubitnika lokalnih izbora, predsjednika GO HDZ Omiš i nekom čudnom logikom, kooptiranog člana Predsjedništva ŽO HDZ, Ivana Škaričića.
Makarsku Rivijeru s Vrgorcem koja je tada donijela 7.470 glasova predstavljali su general Damir Krstičević, koji je bio i nositelj liste, s najviše osvojenih preferencijalnih glasova i mlada Dragica Roščić Vranješ (čini se s najmanjim brojem preferencija). Nju ovaj put, vjerojatno zbog te činjenice, i još više zbog incidentnog oca Joška Roščića, načelnika Baške Vode još od 1993. godine, nije predložila ni jedna gradska ni općinska organizacija HDZ-a.
Grad Solin koji redovito, na svim izborima ima svoga jakog kandidata, iako na izborima donosi 5.560 glasova, dakle manje od Omiša i Poljičke republike, prije 4 godine je na listi HDZ-a predstavljao sadašnji župan Blaženko Boban. On je tada u svom gradu po broju preferencijalnih glasova uspio nadjačati i megapopularnog generala Krstičevića. Bobana je, naime, zaokružilo 2.908 Solinjana, a Krstičevića 1.157. Vrh stranke će zasigurno o tomu voditi računa i ove godine.
Glasači sa svih otoka HDZ-u donesu 5.640 glasova, tek nešto više od grada Solina, i u pravilu imaju svoga predstavnika na listi. Njih je prije 4 godine zastupao tadašnji načelnik općine Nerežišća, Lovre Kuščević koji je na koncu prebrzo i neslavno, rekao bih osramoćen, okončao političku karijeru, ministra i zastupnika.
Nužne korekcije na listi HDZ-a za presudnu pobjedu u Južnoj Hrvatskoj
Iz svega je Andrej Plenković izvukao pouke pa se, nakon povlačenja generala Krstičevića odlučio za nositelja liste postaviti dr. Vilija Beroša, što je, pokazuje i raspoloženje birača na terenu, evidentno pun pogodak.
To potvrđuju i napadi na Beroša, jednako s lijeva i zdesna. Budući da je dr. Beroš rođen u Jelsi na Hvaru, nekoliko godina proveo u Splitu, otočka kvota bi s njim bila popunjena. Iako su, vjerojatno za neke sljedeće izbore, spremni mladi lavovi načelnici Ivan Slavić (Sućuraj na Hvaru), Marino Kaštelan (Pučišća na Braču) i Siniša Marović (Postira), još i više od njih, u niskom startu je predsjednica zajednice žena na razini županijske organizacije, Danica Baričević. Njezini problemi su izuzetno loši izborni rezultati na lokalnoj i županijskoj razini u gradu Supetru, i tek nedavno, u kasnoj dobi, završena viša razina obrazovanja na jednom od stručnih studija splitskog Sveučilišta.
Inače će HDZ ovaj put imati poteškoća s popunjavanjem kvote žena na listi. Splitska dogradonačelnica Jelica Hrgović nije prihvaćena, a nije ni poznata u članstvu stranke.
Mirjana Čagalj iz HGK je ustrajna kandidatkinja na svim izborima, ali bez imalo karizme, više poznata kao „sestra“ bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac. Treba li ponavljati greške?
Dragica Vranješ je ostala bez potpore iz stranačke baze. Ostaju još predložene pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Nikolić Šimundža, još jedna pravnica Marija Čizmić, inače predsjednica splitske organizacije žena HDZ-a te manje poznata, prof. Zrinka Mužinić Bikić.
Kako stvari stoje na terenu, upravo ove dvije žene, Zrinka i Vedrana bi mogle biti osvježenja ove liste, ukoliko vrh stranke nije voljan nepotrebno plaćati kaznu zbog nepoštivanja kvote od 40 % žena na listi, dakle bar 5 žena a jedino ministrica Marija Vučković je koliko-toliko poznato ime. Na kraju teksta spomenut ću ime žene koja bi bila iznenađenje i imala osiguran prolaz.
Iako, prema odnosu postotaka glasova Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne pripada više od 3 zastupnika, zasigurno će visoko pozicionirani biti bar njih četvero s krajnjeg juga Hrvatske. Uz potpredsjednika stranke Branka Bačića, među prvih pet bi se mogao i realno trebao naći gradonačelnik Dubrovnika, mladi i popularni Mato Franković.
Na izborima 2016. godine taktika je bila ne stavljati župane na listu, jer je to na neki način varanje birača, budući da oni zasigurno ne bi išli u Sabor nego bi do kraja mandata ostali na poziciji župana. Tako bi se moglo dogoditi da se ni župan Nikola Dobroslavić ni župan Blaženko Boban kao ni župan Goran Pauk u Šibensko-kninskoj županiji ne nađu na listama, bilo bi i pošeno prema biračima. To, uz ministricu Mariju Vučković iz Ploča, otvara prostor za još nekoga iz lokalne samouprave, možda gradonačelnika Metkovića Dalibora Milana ili mladog, ali već dokazanog, ravnatelja dubrovačke Lučke uprave, Blaža Pezu.
Hoće li u takvom raspletu stvari, biti mjesta i za mladoga dogradonačelnika Solina Ivicu Rakušića, inače dopredsjednika nacionalne Mladeži HDZ-a, ili za nekog iz redova solinskih branitelja, vidjet ćemo. Otvara se u ovim kalkulacijama prostor i za, sada već iskusnog saborskog zastupnika, Antu Bačića Baću, osobno sumnjam u njegov uspjeh preferencijalnih glasova, bez obzira na njegovu milost kod Plenkovića.
Za iritatnog Baću popularnost se naprosto ne lijepi. Možda i zbog anegdota o tome kako je završio fakultet te kako je gradio političku karijeru.
Zbog velike popularnosti župana Bobana, njegove pristupačnosti i korektnoga odnosa sa svim čelnicima lokalne samouprave, njegovo ime na listi bi značilo snažnije pozicioniranje HDZ-a u centru i desno od centra. Ovaj put bi vrh stranke također trebao uvažiti broj glasova za HDZ-ovu listu iz Omiškoga bazena i Imotske krajine.
S agilnim načelnikom Podstrane, Mladenom Bartulovićem, pripadnikom IV GBR i 72. bojne VP HV-a, HDZ bi na listi imao predstavnika branitelja, i zastupnika Poljičke Republike, Dugog Rata, Omiša i omiškog zaleđa, i birača sve do Makarske. Na nacionalnoj razini Bartulović je možda nepoznat, ali je zato, uz načelnika Klisa Jakova Vetmu i gradonačelnika Vrgorca Antu Pranića, najprisutniji čelnik lokalne samouprave u dalmatinskim medijima.
Kandidat koji je bez problema prikupio potpore stranačkih kolega iz dvije gradske (Split i Vrgorac) i osam općinskih organizacija HDZ-a, zamjenik župana SDŽ-e, mr. sc. Ante Šošić, ekonomist s iskustvom u realnom sektoru, vrsni operativac, rodom iz Aržana kod Imotskoga, bi bio najbolji kompromisni, zajednički prijedlog svih općina imotske krajine i grada Vrgorca, s glasnom potporom splitske gradske organizacije HDZ-a i tzv. herceg-bosanskog lobija u Dalmaciji, po mojoj procjeni vjerojatno najviše preferencijalnih glasova dobiva.
Plenković će zasigurno voditi računa da mu Škoro otvoreno „prijeti“ s imotskim glasačima kao „njegovim rođenima“ a na listi im nudi svoje najjače ljude: Josipa Jovića, mladoga vinara Grabovca možda i glumca Vedrana Mlikotu, rodom iz Zagvozda ili branitelja Marija Tomasovića. S njima se objektivno može nositi samo netko tko ima jasnu viziju razvoja Imotske krajine i tko zna znanje, netko koga i oni osobno respektiraju, a ne onaj tko prosipa floskule ili gleda stvari iz uske perspektive „malog mista“, naravno isključivo svoga mista.
Kada bi još za „nositelja liste odozdo“, dakle 14. na listi, imao generala Krstičevića, sinergijom iskustva, karizme, znanja i djelovanja popularnih Krste i Vilija, sa općeprihvaćenim županom Bobanom i vrsnim komunikatorom Šošićem, HDZ bi pomeo konkurenciju te bi se mogli nadati najmanje osam osvojenih mandata.
Bez Bobana, Šošića i Krstičevića, ostaje postizborna formula 6+4+2+1+1 (HDZ, SDP, Domovinski pokret, Kerumova lista, Most ili Stranka s imenom i prezimenom).
Na HDZ-ovoj listi za X.izbornu jedinicu tada bi ostala slobodna mjesta za kandidate grada Splita i Makarske rivijere.
Hoće li to biti gradonačelnici Andro Krstulović Opara, kojega forsira stranački vrh, i Jure Brkan ili stranački stupovi Petar Škorić, bez obzira na osporavanje on bi postigao vrlo dobar rezultat, zatim Vice Oršulić, mladi liječnik, dr. Krešo Čaljkušić ili uspješni direktori županijske Lučke uprave Domagoj Maroević i Ljekarni Ante Mihanović, manje je važno za ukupni uspjeh liste.
Ne treba zaboraviti uspjeh dr. Hrvoja Tomasovića na unutarstranačkim izborima osvojio oko 5 posto glasova.
Za kraj, važno je istaknuti, s obzirom na deficit žena na listi, da bi se u imenu Višnje Renić Bonić koja je dragovoljac Domovinskog obrambenog rata, cijenjena od svih kolega iz IV GBR, kao i cijele braniteljske populacije „poklopilo“ puno traženih i od birača očekivanih osobina istinske zastupnice temeljnih vrijednosti Domovinskog rata.
Zaključno se može kazati da HDZ i SDP i po defaultu imaju osiguranih 6+4 mjesta te da će izbor pojedinaca koji će se naći na listi odrediti više od kampanje kako bi se mogla podijeliti preostala 4 „slobodna“ mjesta. Statistika je na strani onih kandidata koji su bliži braniteljskim i konzervativno-katoličkim udrugama.
Poruka na koncu: poslušaj te nekad mišljenje anonimusa iz naroda, zvučna imena sami se između sebe podržavaju međutim, rezultati na izborima ih demantieaju, kao i popularnost među biračima, u njihovoj veličini, i težak ulazak u njohov „krug“.
Zato se događa to što imamo danas, neki su dosadili i samom imenu HDZ-a a kamoli ne biračima. Pustili su negativno korijenje, još malo ni crni bor se neće zvati Pinus Migra, nego po njihovim imenima, neka utope svoj EGO i odstupe.
Stoga im predlažem da „oslobode“ put mladim kadrovima, a oni da osnuju Udrugu Veterana HDZ-a.
Ivan Tomić, veteran 4. gardijske/Foto:press
