Rješenjem ministra uprave Ivana Malenice zaključen je popis birača za izbore za predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati 22. prosinca. Ukupno je upisano 3.854.747 birača, priopćilo je Ministarstvo uprave.
Birača s pravom glasa za ove predsjedničke izbor je za 75.466 više nego na izborima za predsjednika Republike 2014. godine. Taj broj posljedica je izmjene Zakona o registru birača prema kojem se sada automatski svi birači u dijaspori koji imaju važeću osobnu iskaznicu, stavljaju na popis.
Birača s prebivalištem u Hrvatskoj je 3.677.904, a izvan Hrvatske 176.843, navodi se u priopćenju Ministarstva uprave.
Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za ove predsjedničke izbore je za 93.049 manje nego što ih je bilo na prošlim predsjedničkim izborima, što može biti posljedica porasta broja punoljetnih građana koji su se u pet godina iselili iz Hrvatske, ali i porasta broja umrlih birača.
Za prošle predsjedničke izbore broj birača bez prebivališta u Hrvatskoj koji se aktivno registrirao za izbore iznosio je tek 8328, ali s tom brojkom se ne može uspoređivati ovaj broj birača budući da se sada ti birači u dijaspori, koji imaju osobnu i nemaju prebivalište u Hrvatskoj, automatski stavljaju na popis birača, za razliku od prije kada su se morali sami aktivno registrirati.
No, ako usporedimo taj broj birača s netom održanim europskim izborima krajem svibnja ove godine, vidljiv je porast broja birača na ovim predsjedničkim izborima za 22.473. To ne mora značiti da ih se toliko u pola godine iselilo, već je vjerojatno značajan dio njih izvadio osobnu iskaznicu.
Ako usporedimo ukupan broj birača u Hrvatskoj i dijaspori za ove izbore s održanim europskim izborima u svibnju, vidljiv je porast od 22.862, što zapravo gotovo odgovara i porastu broja birača u dijaspori u odnosu na izbore za Europski parlament.
Najviše je registriranih birača u Bosni i Hercegovini, njih 92.663, najveći broj u Mostaru – 48.616.
U Srbiji su 29.592 birača, od toga u Beogradu 15.819, a Subotici 13.773. U Njemačkoj je nešto više od 29.000 birača, a u često spominjanoj Irskoj, kao novoj destinaciji Hrvata, registrirano je tek 336 birača.
Veliko povećanje broja birača u dijaspori bilo je vidljivo već na europskim izborima u svibnju, što je posljedica Zakona o registru birača koji je donesen u mandatu SDP-ove Vlade, a stupio je na snagu u listopadu 2015.
Glavna je novost u tome što hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski uvrštava u popis birača.
Birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj mogli su do 11. prosinca, ako neće biti u mjestu prebivališta, zatražiti privremeni upis ako žele glasovati u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta za mjesto gdje će se zateći na dan održavanja izbora.
Zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta birači su mogli podnijeti nadležnom uredu, neovisno o mjestu upisa u registar birača.
R.I./Hina/Foto: FaH
