Na današnji dan prije 29 godina započeli smo sa operacijom osvajanja vojarni tzv „JNA“. Naime, 12. rujna 1991. predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik dr. Franjo Tuđman donio je zapovijed o započinjanju operacije osvajanja vojarni tzv „JNA“.
Predsjednik Republike je zapovijed donio na prijedlog Vlade RH, a prva oslobođena vojarna bile je ona u Maksimirskoj 63 u Zagrebu gdje je bilo jedno od sjedište KOS-a.
Potkraj ljeta 1991. Jugoslavenska je armija zbacila lažnu masku neutralnosti i počela sve otvorenije podupirati srpske pobunjenike te je zajedno s njima krenula u otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku.
Na njihovu udaru našla su se mjesta i gradovi diljem Hrvatske, a gotovo svakodnevno otvarala su se nova krizna žarišta i bojišnice. U takvim je dramatičnim okolnostima tadašnji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stipe Mesić zapovjedio Saveznomu sekretarijatu za narodnu obranu s Veljkom Kadijevićem na čelu da sve vojne postrojbe povuče u vojarne u roku od 48 sati.
Nakon što je postalo očito da vojni vrh odbija poslušati tu zapovijed predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman donio je 12. rujna 1991. odluku da se blokiraju i zauzmu vojarne i skladišta JNA u Republici Hrvatskoj.
Dva dana poslije hrvatske vlasti pozvale su vojnike, oficire i civilne osobe u JNA da napuste agresorsku vojsku. Do tada blokirane su sve vojarne diljem Hrvatske, prekinuta im je opskrba vodom, strujom i plinom, isključene su telefonske linije i prekinuta dostava hrane. U sljedećih šest dana, 36 vojarni i skladišta i 26 drugih vojnih objekata predalo se ili su bili osvojeni.
Neka skladišta oružja bombardirali su jugozrakoplovi nakon pada, ali su prije toga hrvatske postrojbe uz pomoć lokalnog stanovništva brzo izvukle najvrjedniju opremu i oružje. Ipak, tek nakon oružanih akcija u kojima su zauzete velike vojarne i skladišta u Varaždinu, Bjelovaru i Pločama Hrvatska se vojska domogla većih količina borbene tehnike i streljiva.
Neke vojarne evakuirane su tek nakon dugih pregovora, a neke pak tek nakon sklapanja Sarajevskog primirja, tijekom 1992. godine.
Dva dana kasnije, 14. rujna 1991. predsjednik Tuđmana imenovao je admirala Svetu Leticu zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice, čime je i službeno počelo ustrojavanje njezinih postrojbi. Prvi brod u floti bio je desantno-jurišni brod 103, koji je otet sljedećega dana na remontu u Veloj Luci. U šibenskoj vojarni Kuline zarobljeno ih je 15, dok su radnici Mornaričkog tehničkog Remontnog zavoda Velimir Škorpik preuzeli Zavod zajedno s još 19 ratnih brodova i plovila.
Zarobljena 34 ratna broda u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote Jugomornarice. Ubrzo su ti brodovi zajedno s posadama obalnih bitnica i diverzantima te civilnim brodovima i gliserima probili pomorsku blokadu i otjerali agresora s najvećeg dijela hrvatskog Jadrana.
Ponosan sam na činjenicu da sam bio na čelu stručne skupine Vlade RH koja je izradila temeljne dokumente za povezivanje elemenata obrambenog ustroja Hrvatske, i to:
• Plana obrane RH;
• Plana uporabe oružanih snaga RH i
• Plana osvajanja vojarni tzv „JNA“.
Dana 17.kolovoza 1991. predsjednik Republike je na prijedlog Vlade RH donio: Plan obrane RH, Plan uporabe oružanih snaga i Plan osvajanja vojarni tzv „JNA“.
Pero Kovačević/ Foto: pxll
