Na blagdan Svete obitelji i dan uoči Blagdana nevine Betlehemske djece, koji Katolička crkva obilježava 28. prosinca, na Matjaževoj jami kod Pevna iznad Škofje Loke prvi je put 2015. godine obilježeno sjećanje na više od 250 hrvatske djece koja su zvjersko ubijena i bačena u ponor.
Masovni poslijeratni pokolji na području Stare Loke započeli su 23. svibnja 1945. masakrom hrvatskih građana u Crngrobu. Danas je na tom području pet stratišta označeno križevima, što je potvrđeno i sondiranjem, piše Urška Makovec u slovenskim Novicama.
Nakon masakra, voda u potoku Planica bila je jako zagađena dva tjedna, a ljudi u Moškrinu i Virlogu oboljevali su od tifusa.
Odrasli u Crngrobu, djeca u Matjaževoj jami
“Među žrtvama nije bilo djece, iako su u Škofju Loku dovedene cijele obitelji. Djeca su ranije odvojena od roditelja i zaključana u vojarni iza Kamnitnika. Preživjelo je samo nekoliko djece. Neki od njih su potomci članova hrvatske ustaške vlade i svjedoci su današnjih događaja.
Većina preostale djece odvedena je u Pevno nad Moškrinom gdje su ubijena i bačena u kraški ponor “, napisao je Janez Pintar, predsjednik Povjerenstvo za snimanje i uređenje skrivenih grobišta u općini Škofja Loka u godinama 2002.–2006. i tajnik Udruge Huda jama.
Svjedoci kažu da se nije čula pucnjava. Neki spominju čekiće, drugi kažu da ga je dijete uhvatilo za noge i udarilo o drvo. Partizani koji su bili egzekutori djece u Matijaževoj jami su poslije oboljeli od tzv. partizanske bolesti.
Nekoliko krvnika, pišu Novice, izvršilo je samoubojstvo zbog zločina koje su počini nad nedužnom djecom u Matjaževoj jami. Jedan se objesio u špilji 1988. godine, a drugi ustrijelio na gradskom trgu u Škofjoj Loki.
Oni koji žele istražiti događaje u Matjaževoj jami ističu da je puno energije uloženo u zatrpavanje špilje, što otežava istraživanje i prikriva ih.
“To je toliko moćna stvar da je svi ignoriraju”, upozorava Janez Pintar, koji se s ovom i ostalim stratištima u okolici Škofje Loke bavi gotovo 15 godina.
Što se tiče daljnjih istraživanja, Pintar želi da se to odvija u nazočnosti javnosti. Do sada su samo neke djelomične i pristrane komisije uvijek istraživale, ističe Pintar. Već 2014. godine sastavljeno je policijsko izvješće u kojem se navodi da u špilji nema ostataka.
Špilja je više puta bila prekrivena zemljom i kamenjem. Prvo odmah nakon ubojstava, a zatim još nekoliko puta. Seljaci kažu da barem tri puta do 2004., a onda barem 2009. – postoje službeni zapisi. Ali voda radi svoje i ostaci dolaze do izražaja.
Nedavno je na konferenciji Poslijeratni pokolji u Škofjoj Loci 70 godina kasnije usvojena deklaracija koja je poslana državnom i općinskom političkom vodstvu i poziva na konačnu istragu skrivenih groblja, povratak ljudskog dostojanstva žrtvama i uspostava muzeja sjećanja i pomirenja.
“A ti zločini toliko važni da je i međunarodna javnost zainteresirana za njihovo rješavanje”, kazao je Janez Pintar, šef Povjerenstvo za snimanje i uređenje skrivenih grobišta u općini Škofja Loka.