Obnovila se ideja da se A1 preimenuje u Autocestu kralja Tomislava

Na početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća najdulja hrvatska autocesta koja povezuje Zagreb i Split, nazvana je Autocesta kralja Tomislava. Za izgradnju prikupljan je novac, a slomom Hrvatskog proljeća autocesta je proglašena “nacionalističkom”, izgradnja obustavljena, a novac “ispario”.

Ove godine obilježava se 1100 godina od krunidbe kralja Tomislava. Tom prigodom planirane su brojne svečanosti, ali i inicijativa da se ime autoceste A1 promijeni u ono prvog hrvatskog kralja, izvještava Dnevnik.hr.

Tomislav se naveliko slavio i prije 100 godina. 1925. godine, na tisućitu obljetnicu kraljevstva, u Maksimiru je podignut svojevrsni spomen-humak od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojima se zbio neki važni povijesni ili kulturni događaj.

Iste godine kreće i inicijativa za podizanje spomenika kralju Tomislavu, koji je postavljen 1947. godine. Glavni inicijator je tada bila, a bit će i ove godine, Družba Braća Hrvatskog Zmaja. Kao jedna od inicijativa u sklopu obilježavanja velikog jubileja predložena je promjena imena autoceste A1.

“A1 ujedinjuje sjever i jug Hrvatske, baš kao i kralj Tomislav”

“Ono što ta autocesta čini je upravo ujedinjenje sjevera i juga Hrvatske, a kralj Tomislav je simbol ujedinitelja. Smatramo da bi idealno bilo kada bi se autocesta A1 preimenovala u autocestu kralja Tomislava”, rekao je Mislav Grgić, predsjednik Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja.

Autocesta Zagreb- Split , neslužbeno je zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća znana je kao Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama.

Iako je zamisao o toj autocesti bila ušla u enciklopedije (Svijet oko nas) te se čak organiziralo prikupljanje novca za njenu izgradnju (kojih se dosta i prikupilo), slomom Hrvatskog proljeća autocesta koja povezuje dva najveća hrvatska grada proglašena je “nacionalističkom”.

Čak je i pitanje  što se dogodilo s novcima koji se prikupi za izgradnju te autoceste smatrano zastranjivanjem i kažnjavano zatvorom.

Autocesta Zagreb – Split, duga 380 kilometara, službeno je puštena u promet 26. lipnja 2005. godine. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 17 milijardi kuna bez PDV-a, a obuhvaćala je izgradnju trase autoceste na kojoj je izgrađeno 292 objekta, od toga 26 mostova, 50 vijadukta, 91 nadvožnjak, 78 podvožnjaka, 25 prolaza, 14 tunela, pet prijelaza za životinje te više pratećih i uslužnih objekata.

Autocesta je kasnije produžena do Ploča, a planira se njeno spuštanje na sami jug Hrvatske, sve do Dubrovnika. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku trebao bi biti gotov do 2029. godine.

M. Marković/Foto: Hrvatske Autoceste