Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj jučer je zatražio od Vlade Srbije da donese deklaraciju kojom se osuđuje “krivotvorenje glasova na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, u korist demokratskog kandidata Joea Bidena”.
Kaže Šešelj kako treba glasno osuditi “flagrantno kršenje volje građana SAD”, a krađa je, uvjerava Ššešelj, posebno očita u saveznim državama Michigan i Wisconsin gdje se „Bidenovi glasovi ubacuju lopatama“.
Ovo je samo jedna od kilometarskih nebuloza koje je izrekao srpski radikal, no zanimljivo je podsjetiti zašto je baš Joe Biden toliko omražen među srbijanskim nacionalistima koji ga smatraju dokazanim neprijateljem Srbije.
Novoizabrani američki predsjednik dobro poznaje situaciju na jugoistoku Europe. Kao senator je bio uključen u politička zbivanja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i bio je vrlo angažiran u zaustavljanju Slobodana Miloševića i njegove ratne mašinerije. Bio je 1991. godine predsjednik pododbora za europske poslove vanjskopolitičkog odbora američkog Senata, pa je u njegov djelokrug rada ulazila i Jugoslavija, piše Slobodna Dalmacija.
Svoju ulogu u ratovima na Balkanu 90-ih godina nazvao je svojim ‘najponosnijim trenutkom u javnom životu’ po pitanju vanjske politike.
Poznato je i kako se 1993. godine pred novinarima odbio rukovati s Miloševićem. Tad se s njim sastao u Beogradu i tražio da zaustavi rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U travnju 1993. bio je tjedan dana u Europi kako bi iz prve ruke stvorio sliku o krvoproliću koje se tu događalo tijekom raspada Jugoslavije.
Prema navodima iz Bidenove knjige “Promises to Keep”, tada je Miloševiću rekao da je “prokleti ratni zločinac i kao takvom bi vam trebalo suditi”.
Te 1993. posjetio opkoljeno Sarajevo gdje se sastao s čelnicima tadašnje Republike BiH. „Tako je morao izgledati Drugi svjetski rat“, piše Biden, evocirajući uspomenu na dolazak u ratno Sarajevo.
Spoznaje s tog putovanja Biden je zabilježio u analizi od stotinjak stranica nazvanoj “Odupiranje agresiji. Milošević, bosanska republika i savjest Zapada”. Zanimljiv je i detalj iz te analize u kojoj je naveo da će, ako Zapad ne bude djelovao – Srebrenica, za koju u to vrijeme nitko nije čuo – postati Guernica našeg doba. Napisao je to dvije godine prije genocida u Srebrenici. Dok mnogi zapadni političari još uvijek nisu razlikovali žrtvu i agresora, Bidenu je bilo sve jasno.
U memoarima je napisao da je „Milošević bio za ujedinjenu Jugoslaviju, sve dok ju Srbi kontroliraju“, a ratnog zločinca Radovana Karadžića nazvao „sirovim demagogom“ (churlish demagouge). Opisao je i užase u srpskim koncentracijskim logorima u BiH, poput Omarske.
Otvoreno je kritizirao i neprikladnost odgovora europskih sila na srpsku agresiju, kao i britansko te francusko podilaženje Miloševiću.
„Britanci i Francuzi, čiji je savez sa Srbima trajao generacijama, i dalje su držali, usprkos svim dokazima, da je u Jugoslaviji posrijedi građanski rat i da postoje zločini na obje strane“, naveo je objasnio kako je prema procjeni CIA-e srpska strana odgovorna za 90 posto zločina.
Europski su vođe „preferirali lakši način“, napisao je Biden, i zaključio da je to „u suštini značilo – pričaj i ništa ne radi“.
Također je kritizirao i Bushevu administraciju jer je ocjenjivala kako je rat u BiH građanski rat, dok je on rezolutno tvrdio kako je riječ o srpskoj agresiji. Naveo je i primjer kako je tadašnja JNA iz Srbije gađala Bratunac u istočnoj Bosni, zbog čega je predložio zračne udare na položaje srpske artiljerije u BiH te na jedinice jugoslavenske vojske u Srbiji koje sudjeluju u napadima na BiH.
Također je pozvao na „rušenje svakog mosta“ uz rijeku Drinu budući da ih Milošević koristi za opskrbu srpskih snaga u BiH.
Za vrijeme rata na Kosovu, podržao je bombardiranje Srbije i Crne Gore, a uz republikanca Johna McCaina sukreirao je Rezoluciju o Kosovu kojom je od predsjednika Billa Clintona tražio da angažira svu raspoloživu vojnu silu, uključujući kopnene snage, protiv Miloševićeve vojske.
(R.I: /Foto:screenshot)
