Orban, Vučić, Porfirije, SPC i hrvatska desnica navijaju za Trumpa. Ne, hvala

S pozicije Hrvatske – a to je jedino važno – izbor Trumpa mogao bi nam donijeti neugodnosti pa i ozbiljne probleme. U najcrnjem scenariju  mogla bi se obnoviti priča da “Hrvatska ima previše mora…” kako je početkom 90-ih govorio talijanski ministar vanjskih poslova Gianni De Michelis.

Hrvatska je postala sektaško društvo ( barem što s javnosti i politike tiče ) i podjeljenija nego ikad. Da Plenković kaže – bolje imat veću plaću nego manju, bolje biti zdrav nego bolestan – Grmoja, Benčićka, Oreškovićka ili Bulj (ranije Ćipe i Penava ) bi skočili na zadnje noge i vikali – digot je bolje imat manju plaću, nekad je bolje biti malo bolestan, da očvrsnemo…

Da Zoran  Milanović podržava slanje hrvatskih časnika u NSATU misiju, a da je Plenković protiv, neupitno je da bi  Grmoja, Benčićka, Oreškovića ili Bulj bili za Milanovića, Plenkoviću vjerojatno spočitavali da je kukavica.

Ako je hrvatska ljevica protiv Donalda Trumpa, desničari su automatski za njega, što je suludo razmišljanje.

S pozicije Hrvatske – a to je jedino važno – izbor Trumpa mogao bi nam donijeti neugodnosti pa i ozbiljne probleme. U nekom najcrnjem scenariju opet bi se mogla obnoviti priča da “Hrvatska ima previše mora…” kako je početkom 90-ih govorio talijanski ministar vanjskih poslova Gianni De Michelis. Poslije je, pod utjecajem Vatikana, promijenio priču kazavši “između tenkova i naroda uvijek ćemo izabrati narod”.

Sukladno toj izjavi na hrvatsku obalu su pikirali Slovenci, do rijeke Dragonje u Istri, agresivna politika iz Sarajeva dolinom Neretve željela se spustiti  do mora, a o srpsko– crnogorskoj agresiji uglavnom znamo sve. Mađarska se u ratno doba ponašala kao veliki prijatelj Hrvatske, a u Orbanovo vrijeme vidimo šalove s kartom velike Mađarska, a u prometu je i izjava o ” krađi obale” i “mađarskoj Rijeci”.

Trump je 2018. godine, nakon razgovora s Putinom u Helsinkiju, Crnu Goru izručio “srpskom (ruskom) svetu”.

Na sastanku s Putinom u Helsinkiju Trump je spomenuo Crnu Goru kao “malu državu agresivnih ljudi koja bi mogla izazvati Treći svjetski rat” . Isti dan je u razgovoru je voditeljem Fox Newsa Tuckerom Carlsonom ( za kojeg je u vrijeme agresije na Ukrajinu otkriveno da je bio na Putinovoj plaći) rekao kako smatra da je “vrlo nepošteno da SAD mora štititi države NATO-a koje ne plaćaju” te ponovio da bi države “trebale plaćati troškove svoje zaštite”: “To nije novost. To je nešto što ljudi već dugo znaju.”

Carlson je Trumpu postavio pitanje: “Članstvo u NATO-u obvezuje članice da brane bilo koju drugu članicu u slučaju napada. Pretpostavimo da netko napadne Crnu Goru. Zašto bi moj sin išao braniti Crnu Goru?”

Trump je odgovorio: “Razumijem što govorite, i ja sam postavio isto pitanje. Crna Gora je malena država s vrlo snažnim ljudima. Oni su jako agresivni ljudi, mogli bi postati agresivni, i onda, čestitam, u Trećem svjetskom ratu smo. Međutim, to je način kako (NATO) funkcionira.”

New York Times je tada oštro kritizirao Trumpa zbog izjave o Crnoj Gori, ocjenjujući da im je “predsjednik SAD-a poručio da crknu”. U tekstu pod naslovom “Trump Crnoj Gori: Crknite” list ističe da se taman pomislilo da američki predsjednik ne može napraviti veću glupost od nazivanja europskih saveznika neprijateljima, uvreda na račun njemačke kancelarke i britanske premijerke ili pak čuvene press konferencije nakon sastanka s ruskim predsjednikom.

Odgovor na pitanje zašto bi NATO branio Crnu Goru leži u članku 5. Sjevernoatlantskog sporazuma o NATO-u, u kojem se navodi da ako je jedna članica NATO-a napadnuta, smatra se da su napadnute i sve ostale članice te su joj dužne priskočiti u pomoć.

Na stranu to što Trump ne zna ništa o povijesti rasprava koje se vode na temu je li svijetu poslije Hladnog rata zaista potreban NATO, pitanje je je li znao i da se Vladimir Putin, s kojim se sastao u Helsinkiju na dan kada je govorio o Crnoj Gori, ustvari oštro protivio tome da Crna Gora uđe u NATO.

Zaključno, Trump je 2018. godine poručio Putinu – Crna Gora je slobodna izvolite ju preuzeti. Danas je u Crnoj Gori na vlasti rusko-srpska vladajuća većina, predsjednik Skupštine je četnički vojvoda Andrija Mandić

koji službene delegacije prima uz srpsku, a ne crnogorsku zastavu.

Stoljetni plan Rusa je da izađu na toplo more ( Zavjet cara Petra). Probali su preko Hrvatske u doba Mesića pa su Ameri po ubrzanom postupku Hrvatsku 2009. uveli u NATO. A onda i Crnu Goru (2017.) kojoj je Hrvatska bila sponzor.

Hrvatska danas s Crnom Gorom ima pet šest ozbiljnih problema, od granice, kopnene i morske, do broda Jadran, sukcesije vojne imovine ( dužni su nam 2,2 milijarde dolara na datum 31. 12. 1990.) do prava hrvatske manjine u Crnoj Gori. Jedino Milanović ne vidi te probleme.

Beograd, po naputku iz Moskve, podržava Trumpa, Vučić Srbima u Americi poručuje da glasaju za njega, njegovom zetu  Jaredu Kushneru u Beogradu su isporučili zgradu generalštaba bivše JNA za gradnju hotela.

Navijati za Trumpa, između ostalog, znači i biti u istom društvu s Putinom, Orbanom, Vučićem, Dodikom, Porfirijem i SPC-om… Ne, hvala.

Marko Marković/Foto: epa