Marko Marulić rođen je 1450. godine u Splitu. Jedna je od najvažnijih ličnosti u povijesti Hrvatske te ga se smatra ocem hrvatske književnosti.
Živio je u turbulentnom dobu osmanskih pljački i iza sebe ostavio bogat književni opus. Bio je renesansni pisac, pjesnik i humanist.
Potječe iz ugledne splitske obitelji, a od mladosti pokazuje iznimnu darovitost za klasične jezike. Osim grčkog i latinskog, vrlo dobro je od malih nogu baratao i talijanskim.
Kao mladić slušao je priče o turskim provalama, pa je u svojim djelima često upozoravao na tursku opasnost.
Hrvatima poznat po Juditi, Europi po drugim djelima
Njegovo najpoznatije djelo Judita napisano je 1501. godine, a smatra se prvim epskim djelom na hrvatskom jeziku. U epu pripovijeda biblijsku priču o Juditi, hrabroj ženi koja spašava svoj narod od protivničkog vojvode.
Korištenjem hrvatskog jezika u ovoj formi otvorio je vrata budućim generacijama hrvatskih pisaca i time postavio temelje za razvoj hrvatske književnosti.
Marulić je najviše pisao na latinskom jeziku. Tim se jezikom zapravo najviše i služio jer je provodio puno vremena u internacionalnom okruženju. Njegovo djelo De institutione bene vivendi per exempla sanctorum opisuje živote svetaca i bavi se pitanjem morala, a postalo je jedno od najčitanijih štiva njegovog vremena.
Franjo Saleški uvijek je nosio Marulićevu knjigu sa sobom nazivajući je svojim moralnim vodičem.
Moralnim pitanjima bavi se još više u djelu Evangelistarium, koje su voljeli mnogi svećenici. Ermolao Barbaro, član venecijanske grupe intelektualaca, obožavao je Marulićeva djela.
Evangelistarium je preveden i na francuski, pa je utjecao na Jeana Gersona, utjecajnog humanista iz sjeverne Francuske. Engleski humanist Thomas More čitao ga je neposredno prije svoje smrti.
Početak hrvatske književnosti
Marulić je svojim stvaralaštvom pokrenuo književnost u novoj formi na našim prostorima. Nadahnuo je Petra Hektorovića i kasnije Marina Držića, a kao inspiraciju navodili su ga mnogi pisci tijekom hrvatskog narodnog preporoda.
Od 1996. godine 22. travnja u Hrvatskoj se obilježava kao Dan hrvatske knjige u spomen na Marulića.
Datum je izabran na dan kada je Marulić završio pisanje Judite 1501. godine.
Njegovo ime nosi preko 200 trgova i ulica u Republici Hrvatskoj, što ga stavlja pri vrh liste uz Matiju Gupca, Stjepana Radića, Nikolu Teslu i Ljudevita Gaja.
Njegov lik nalazio se na novčanici od 500 hrvatskih kuna.
D. M. /Foto: B
