Ovo je profesor Filozofskog o kojem priča cijela Hrvatska. Prijavljen je za seksualno nasilje

Posljednjih dana svi mediji pišu o famoznom “profesoru s Filozofskog fakulteta u Zagrebu”, prijavljenom za seksualano zlostavljanje studentica, a nitko je objavljuje njegovo ime.

Iz objavljenih tekstova nije teško utvrditi njegov identitet. On je dr. Drago Roksandić, umirovljeni profesor s odjeka povijesti Filozofskog fakulteta.

Više tekstova na tu temu objavio je portal Telegram, koji je i otvorio tu aferu, a na neki način, zbog sukoba s rektorom Damirom Borasom, našao se gotovo kao stranka postupku.

Do imena profesora prijavljenog za seksualno nasilje nije teško doći. Telegram je objavio je prepisku s rektorom Borasom te njegove polemike i svađe s bivšom dekanicom Filozofskog  fakulteta Vesnom Vlahović-Štetić,  iz kojih je jasno o kojem profesoru se radi.

Portal Telegram piše da je rektor Boras bio upoznat s prijavama za seksualno nasilje protiv profesora, a ipak ga je predložio za počasna funkciju  profesora emeritusa ( honorira se s oko 2.000 kuna mjesečno, ne izvodi nastavu, a mentorira neke doktorande).

Na njihov tekst dekan Boras odgovorio je u opširnom pismu.

U tekstovima se navodi da je profesor koji je prijavljen za seksualno zlostavljanje 2019. godine, na prijedlog rektora Borasa, izabran  za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu, a jedini takav, naveden na službenoj stranici Sveučilišta je upravo dr. Roksandić.

Dakle, nije teško otkriti o kome je riječ. Kao da o nogometnom treneru napišete da je rođen u Travniku, poznat po bijelom šalu, osvajanju prvenstva s Dinamom i brončane medalje s Vatrenima u Francuskoj.  Jasno o komu je riječ.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, piše Telegram, znao je za optužbe o barem jednom slučaju seksualnog uznemiravanja tijekom svog šestogodišnjeg mandata. K tomu, ne samo da nije reagirao, već je optuženog profesora uskoro i nagradio počasnom titulom professor emeritus.

Riječ je o profesoru s Filozofskog fakulteta koji je umirovljen, a koji je kasnije dobio i to počasno zvanje. U pravilu ga nakon umirovljenja predlažu fakulteti za svoje profesore, no može je predložiti i rektor osobno.

Kako piše Telegram, Boras je službeno zaprimio potpisani dokument u kojem nekadašnja studentica opisuje što joj je, prema njezinim tvrdnjama, učinio profesor s Filozofskog fakulteta. U izjavi stoji da ju je profesor kontinuirano seksualno uznemiravao. Opisuje i da ju je “povukao sa svog radnog stola i nasilno poljubio”.

Odsjek na kojem je taj profesor radio odbio je razmatranje o dodjeli počasne titule kad su doznali za profesorovo ponašanje. Umirovljeni profesor potom se obratio izravno rektoru Borasu i požalio se da su mu povrijeđena prava. Boras je potom kontaktirao s fakultetom, tražio očitovanja, audiozapis i transkript sastanka odsjeka.

Unatoč optužbama – nagrada

U finalnom je dopisu od fakulteta tražio i tonski zapis sjednice na kojoj nije razmotren prijedlog za počasnu titulu profesora. Uz to, tražio je i dostavu “pisane deponirane izjave” koja se odnosi na “nemoralno ponašanje u prošlosti” umirovljenog profesora.

Nekoliko dana kasnije fakultet je na rektorov zahtjev poslao obrazloženje zašto mu ne mogu dostaviti tonski zapis sjednice, pozvavši se na mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka. No uz pristanak nekadašnje studentice umirovljenog profesora, fakultet rektoru šalje njezinu potpisanu izjavu o seksualnom uznemiravanju.

Rektor je službeno primio taj dopis, a točno pet mjeseci kasnije, unatoč tome što je bio upoznat sa svime u vezi s optužbom za seksualno uznemiravanje, predlaže Senatu Sveučilišta da se umirovljenog profesora nagradi počasnom titulom. Senat to većinom prihvaća i pokreće proceduru.

Isti taj umirovljeni profesor danas ima savjetodavnu ulogu na Sveučilištu i može sudjelovati u izvođenju dijela nastave. Isto tako, za to je i plaćen, i to iz proračuna Rektorata Sveučilišta.

Nakon objave tog teksta Telegramu su se tijekom vikenda javile tri bivše studentice koje su za seksualno uznemiravanje optužile istog profesora te prepričale slične, izrazito mučne situacije u kojima su se, tvrde, tijekom studija našle s tim profesorom.

No njegov ime se ne objavljuje. Isti mediji danima su pisali kad je za seksualno zlostavljanje prijavljen Damir Škaro ( kasnije i optužen, proces je u tijeku).  Svi mediji su prije nekoliko dana objavili da je za seksualno uznemiravanje prijavljen ravnatelj HRT-a Mislav Stipić. Neki amaterski rađeni desničarski portali objavili su čak i ime novinarske koja ga je prijavila.

Na Wikipediji o Dragi Roksandiću piše:

Drago Roksandić rodio se u Petrinji 1948. godine. Osnovno školovanje stjecao je u Sisku, Čapljini, Mostaru zatim u Zagrebu od šestog razreda. Srednjoškolsku naobrazbu stječe najvećim dijelom na 5. zagrebačkoj gimnaziji. Studij filozofije i sociologije započeo je 1966/67. akademske godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Iako studij nije prekidao, nije ga završio zbog radnih obveza u Beogradu od 1969. godine. Akademske godine 1971/72. upisao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu i redovito ga završio 1975. godine s odličnim prosjekom ocjena. Godine 1975. diplomirao je s diplomskim radom Hrvatska u doba Marije Terezije (1740.-1780.) za što je  1976. dobio Oktobarska nagrada grada Beograda (…)

Na Filozofskom je fakultetu u Beogradu magistrirao 1980. godine radom Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, a potom je izabran za asistenta na navedenoj katedri. Rad je istovremeno bio prihvaćen za tiskanje u Radovima Instituta za hrvatsku povijest u Zagrebu te objelodanjen u cijelosti. Godine 1980. postao je stalni vanjski suradnik Instituta za hrvatsku povijest.

Disertaciju Vojna Hrvatska – La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) završio je 1986. godine, ali je zbog načelnih razloga prekinuo proceduru njezine obrane na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prijavio ju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ju je i obranio 1988. godine. Iste je godine stekao zvanje znanstvenog suradnika na istom fakultetu. Disertacija je bila integralno objavljena u dva sveska u nakladi Školske knjige i Stvarnosti 1988. godine.

Godine 1989. bio je isključen iz nastave na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a radni odnos je prekinuo 1990. godine. U međuvremenu je boravio kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije odlaska iz Beograda natjecao se za mjesto docenta na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka (razdoblje 1492.-1870.) Odsjeka za povijest (Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu), gdje je i izabran koncem 1990. godine.

Od 1. listopada 2000. do 2002. bio je pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest. Godine 2005., odlukom francuske vlade, odlikovan je ordenom Časnika Reda akademskih palmi za doprinos unapređenju francusko-hrvatskih kulturnih odnosa.  U mirovinu je otišao  2018. godine

Prof Roksandić i u mirovini je bio aktivan. Tijekom 2018., završio je dvije knjige. U Nakladi Meridijani izdana knjiga “Čovjek i prostor, čovjek u okolišu. Ekohistorijski ogledi”  te  “Historiografija u tranziciji” u nakladi Srpskog društva Prosvjeta.

Uz  Tvrtka Jakovinu, Ivu Goldsteina i autore iz regije, Roksandić je koautor zbornika “Jugoslavija u povijesnoj perspektivi” tiskanog 2017. godine.

Komentirajući ovu temu jedan kolega je zapisao:

“Ipak je dobra fora da naši tankoćutni mediji štite identitet profesora zlostavljača s FF i ostalih … Dječice draga: koliko bi to sekundi držalo da su kakvi katolibani, desničari, ognjištari, a ne ugledna gospoda?”

Zamislite da je za seksualno zlostavljanje studentice prijavljen profesor talijanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. I da je porijeklom iz Mostara, trenutno saborski zastupnik. Većina tv dnevnika u Hrvatskoj počinjala bi njegovim imenom, a portali tu temu najavili kao “izvanrednu vijest”.

“O istome uvijek isto”, rekao bi Vlado Gotovac.

M. Marković/ Foto: D. Jelinek