Dio programa Miroslava Škore posvećen je kvaliteti života, u sklopu čijeg se poboljšanja predlaže “osnivanje određenog državnog tijela”, za čije je ubacivanje u programska načela zaslužna Anita Freimann, članica Domovinskog pokreta te “‘doktorica sreće”.
Ta profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku bila je sumentorica Škori na doktorskoj disertaciji, dok je ona sama doktorirala ekonomiju sreće
“Spoj je to ekonomije i psihologije, kojim se svjetski ekonomisti bave već više od četrdeset godina. Ministarstva sreće već postoje, primjerice u Butanu, gdje su odavno shvatili da BDP nije indikator kvalitete života i blagostanja u državi”, rekla je Anita Freimann za Večernji list.
Moguća buduća ministrica sreće kaže da je osnovna značajka tog budućeg ministarstva sreće ili zadovoljstva, a možda i agencije, jest da onemogućuje odluke koje smanjuju kvalitetu života, kaže Freimann pa kao primjer spominje otvaranje tvornica u naseljenim područjima.
Dođe li do takvog plana, ministarstvo sreće bavit će se time koliko su ljudi koji žive u blizini te buduće tvornice uopće sretni time što ona dolazi na njihov teritorij. “Naglasak će biti i na edukaciji”, govori doktorica sreće, a imat će ulogu i u podizanju važnosti emocija te sudjelovanju ljudi u civilnom društvu.
U listopadu 2019. Freimann je za tportal otkrila da je ostvarila kontakte s brojnim lokalnim samoupravama u Hrvatskoj, ali i da nije bilo značajnije inicijative političara ili poduzetnika za to kako oni mogu pridonijeti kvaliteti života građana.
“Jedina osoba koja je kontaktirala sa mnom je Miroslav Škoro jer se otprije znamo. Bila sam mu, naime, komentorica na doktoratu. On zna čime se bavim, interesira ga ta tema. Predsjednička kampanja tek je u povojima, ali Škoro je rekao kako bi volio taj dio ekonomije, sreću i kvalitetu života, implementirati u svoj program”, kazala je profesorica Freimann.
Istaknula je da sve više država, gradova i političara stavlja ‘puls naroda’ na prvo mjesto.
“Definicija sreće ovisi o tome tko je definira: psiholozi, ekonomisti, društveni kritičari… Na razini pojedinca to je moći biti u sadašnjem trenutku jer živimo u hiperkonzumerističkom društvu, u kojem se sreća stalno nameće kao buduće stanje. Kada kupimo ovo ili ono, bit ćemo sretni. No sve u životu ima svoj tijek te i u sadašnjem trenutku trebamo biti sretni jer ako to nismo, nećemo biti ni kad dobijemo ono za što smo mislili da će nas učiniti sretnijima”, kaže dr. Freimann.
G. Matković/Foto:pxll
