Picula u EU parlamentu predstavio izvješće o Srbiji. Jedna zastupnica nezadovoljna

Izvjestitelj  Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula predstavio je danas svoje izvješće u kojem se oštro osuđuju napadi na mirne prosvjednike u zemlji i neutemeljene tvrdnje srbijanskih vlasti da su države članice EU-a bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda s ciljem pokretanja “obojene revolucije”.

U izvješću, koje je Picula predstavio na sastanku vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, “najoštrije se osuđuju nasilni napadi na mirne prosvjednike”, te izražava zabrinutost što su neki od prosvjednika uhićeni.

“Snažno se osuđuju neutemeljeni navodi srbijanskih vlasti da su države članice uključene u organiziranje studentskih prosvjeda s ciljem pokretanja obojene revolucije”, navodi se u izvješću.

Također se osuđuju i nezakonita uhićenja i protjerivanja građana EU-a i javno otkrivanje osobnih podataka građana EU-a od strane osuđenih ratnih zločinaca.

Šešelj iznosio osobne podatke na televiziji

Pravomoćno osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj iznio je u siječnju u jednoj TV emisiji osobne podatke jednog hrvatskog novinara, uključujući i podatak o hotelu u kojem je boravio. U istoj emisiji prikazani su i dokumenti drugih hrvatskih državljana te podaci nekoliko građana SAD-a, Grčke i Velike Britanije.

Srbiju se poziva da se u potpunosti i bez odgađanja uskladi sa sankcijama koje je uvela Europska unija protiv Rusije. Od Beograda se traži da se bori protiv dezinformacija, uključujući manipulativne narative protiv EU-a, a posebno protiv kampanja dezinformiranja koje sponzorira država.

Osuđuje se otvaranje ureda RT-a (bivši Russia Today) u Beogradu i pokretanje RT-ove internetskog servisa vijesti na srpskom jeziku. Također se kaže da su dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ključni elementi procesa proširenja te se poziva Srbiju da “pojača napore na pomirenju, traži rješenja za sporove iz prošlosti, naročito kada je riječ o nestalim osobama”.

Picula: Zašto Srbija stagnira na europskom putu

Traži se i puna suradnja s Kosovom kako bi se uhitili i priveli pravdi počinitelji terorističkog napada u Banjskoj 2023 i izražava žaljenje što krivci, u prvom redu Milan Radoičić, još nisu procesuirani.

Picula je istaknuo i da postoje dileme oko vanjskopolitičke orijentacije Srbije, koja kao zemlja kandidat za članstvo u EU-u zbog posebnih veza koje gaji s Kinom i Rusijom, izravnih geopolitičkih rivala EU-a.

U izjavi novinarima nakon rasprave Picula je rekao da se u svom izvješću skoncentrirao na razloge zašto Srbija, koja pregovara od 2014., praktički stagnira već neko vrijeme na europskom putu.

“Razloge vidim u kombinaciji unutarnjih političkih elemenata, ali jednako tako treba analizirati i vanjskopolitički aspekt. Prije svega kad je riječ o unutarnjoj politici, treba primijetiti probleme koji postoje u vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali jednako tako izdvojio bih i potragu za autentičnom slobodom izražavanja u Srbiji”, rekao je Picula.

Orbanova zastupnica: Izvješće je neuravnoteženo

Izvjestitelj u sjeni Davor Ivo Stier rekao je da ambivalentna strategija Srbije još od prije 15-ak godina, koja traži savezništvo i s EU-om, SAD-om, Kinom i Rusijom, sada traži ozbiljnu reviziju te da je usklađenost s vrijednostima EU-a preduvjet za napredak na europskom putu.

Stier je napomenuo da je današnja situacija u Srbiji, obilježena studentskim prosvjedima i nestabilnošću, “plod određenih društvenih procesa koji se odvijaju već duže vrijeme”. Svi sudionici rasprave pozdravili su Piculino izvješće kao nepristrano i objektivno osim Annamárie Vicsek, zastupnice iz Vojvodine, koja je u Europski parlament izabrana na listi mađarske vladajuće stranke Fidesz.

Ona je rekla da je izvješće neuravnoteženo, pristrano, da pretežu negativne stvari, što nije slučaju u izvješćima za druge zemlje kandidate. Također je rekla da nije realno da se Srbija uskladi s vanjskom politikom EU-a u pogledu Rusije, kada o tome nisu jednoglasne ni zemlje unutar EU-a.

Na Piculino izvješće zastupnici mogu predlagati amandmane do 6. ožujka, o čemu će vanjskopolitički odbor glasati 23. travnja. Nakon toga o izvješću će raspravljati i glasati svi zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici, vjerojatno u svibnju.

Hina/Foto: hrt