Plenković o plinskoj aferi: To nema nikakav efekt na građane, cijena ostaje ista

Sjednica Vlade održala se u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i odmah na njenom početku obratio se premijer Andrej Plenković.

Otvorio ju je temom Vojno sigurnosno-obavještajne agencije i zahvalio potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na postizanju dogovora oko privremenog rješenja za VSOA-u.

“Pozicija Vlade je i dalje čvrsto na Miji Validžiću sa svim kompetencijama koje ima u karijeri. S te pozicije vodit će se razgovori u sljedećim tjednima s Uredom predsjednika”, kazao je.

Plenković se osvrnuo na posjete dalmatinskim gradovima ovaj tjedan – Splitu, Šibeniku i Zadru. Podsjetio je na godišnjicu genocida u Srebrenici. “U Saboru smo obilježili dan sjećanja, izražavamo pijetet prema žrtvama i sućut obiteljima”, rekao je premijer.

“Sutra je u Hrvatskoj slovenski premijer Golob, njegov prvi službeni posjet. Potpisat ćemo dva sporazuma”, najavio je Plenković i prešeo na plinsku aferu koja najviše zaokuplja hrvatsku javnost.

O plinskoj aferi

“Tema koja je zaokupirala javnost je prodaja viškova plina koje je HEP otkupio od INA-e, a onda pustio u sustav Plinacroa. O tome će biti više riječi na Odboru za gospodarstvo, gdje će biti ministar Filipović, čelni čovjek HEP-a, te čelni ljudi Plinacro-a, HROTA-e. Cilj je da se rasvijetle sve okolnosti koja su nastale.

Međutim, iskoristio bih priliku da ponovimo bit politike vlade. Energetska kriza izazvana je agresijom Rusije na Ukrajinu, ta agresija prouzročila je tragediju za ukrajinski narod, i imala je enormne ekonomske, energetske, prehrambene posljedice na mnoge države. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prije svega rastu cijena plina, pa onda i struje i naftnih derivata.

Politika Vlade, koja je i kroz pandemiju imala za cilj očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socojalnu frakturu i u tome je u potpunosti uspjela, imala je za cilj dva elementa – da cijena energenata bude priuštiva građanima, i drugo da osiguramo sigurnost opskrbe energentima”, kazao je Plenković.

“Mi smo prije godinu dana imali vapaj oporbe da hrvatski plin ne smije ići u Mađarsku, sjećate se gromoglasnog nastojanja opozicije da optuži Vladu. S ciljem europske politike osiguranja plana, osigurali smo da se podzemno skladište plina Okoli napuni na vrijeme. Politika osiguranja dovoljnih zaliha plina je bila vođena logikom da u bilo kojem trenutku može oći do a) problema s plinovodima i b) da se plin iz Rusije na šalje dalje”, nastavio je.

“U tom kontekstu važnu ulogu je imao HEP, koji je bio instrument državne politike. Zahvaljujući tome došlo je do punjenja zaliha i osiguranja plina za ona kućanstva koji ga u protivnom ne bi ni imali. Dobro je da smo osigurali dovoljne zalihe plina i za iduću sezonu grijanja i imamo situaciju da je došlo do otpuštanja viškova plina u lipnju.

U trenutku kad je Vlada obaviještena, izmjenila je uredbu i ukinula obvezu da HEP otkupljuje plin od INA-e”, kazao je premijer.

“Mi ćemo do kraja na temelju izvješća analizirati ovu situaciju, održat će se saborska rasprava, želimo da rasvijetlimo situaciju do kraja i onda ako treba, da donesemo odluke. Ali da pritom budemo svjesni da je zahvaljujući našim odlukama HEP nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego što bi to bilo da ga je nabavljao u vrijeme energetske krize po tržišnim cijenama i da je zbog ovih nekoliko odstupanja, koja su predstavila određeni iznos sredstava, došlo do situacije u lipnju koju ćemo temeljito analizirati i vidjeti zbog čega je do toga došlo, kako je do toga došlo i što ćemo učiniti u vremenu koje je pred nama.

Cijela situacija nema nikakav efekt na građane, cijena plina i struje im je i dalje ista. A ukupan plus u vođenju energetske krize je bio takav da smo osigurali da i HEP prođe puno bolje nego što bi prošao da nije bilo odluka Vlade”, kazao je Plenković.

Vlada je na sjednici donijela odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za obilježavanje Dana pobjede u Kninu, a za koordinatora je određen Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

Vlada je donijela odluku o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku. Radi se o štrajku službenika u pravosudnim tijelima.

“U navedenom razdoblju s predstavnicima sindkata održano je 5 sastanaka na kojima se pokušao pronaći dogovor”, kazao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Pobrojao je što je Vlada sve ponudila pa i sporazum, kojeg su sindikati odbili. “Predloženi sporazum iskorak je Vlade u jačanju dijaloga unatoč činjenici da navedeni sindikat nije reprezentativni sindikat.”

Hina/Foto: pxll