Plenković o Schengenu i eurozoni: U cijeloj karijeri nismo radili ovako precizno

Vlada i Hrvatska narodna banka u utorak organiziraju konferenciju “Hrvatska, 20. članica eurozone”, na kojoj sudjeluju premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis te povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni. Očekuje se i videoobraćanje predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde.

Premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru zahvalio se svima koji su zaslužni za ulazak Hrvatske u eurozonu.

“Jedina smo zemlja u povijesti koja je istodobno ušla u europodručje i u schengenski prostor. Sve to dogodilo se samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja Hrvatske koja je početkom devedesetih kretala na put neovisnosti, obrane teritorija i slobode”, rekao je Plenković.

“Mi smo danas među 345 milijuna stanovnika europodručja, koje koristi drugu najjaču valutu. Cijeli ovaj proces krenuo je 2017. godine, kao dio programa Vlade, s ciljem da ostvarimo ono što smo u konačnici i željeli i prigodom procesa pristupanja Europskoj uniji”, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Hrvatska je, kazao je, blisko surađivala s institucijama Europske unije, osobito s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i eurogrupom.

“Oni su nas itekako dobro pratili u reformskom procesu kojega smo ostvarili u tom razdoblju. Mi smo zemlja koja je prva država članica europodručja nakon Litve, koja je to ostvarila još 2015. godine. Bitno je podsjetiti se da smo samo pet dana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine ušli u europski tečajni mehanizam II., bankovnu uniju. Ta činjenica je pokazala visoki stupanj povjerenja kojega smo uspostavili s našim partnerima koji su Hrvatsku vidjeli kao zemlju koju, kada je riječ o svojoj temeljnoj orijentaciji, a to je bilo europodručje, vodi svoju ekonomsku politiku, fiskalnu politiku”, izjavio je među ostalim.

Istaknuo je potom koliko je zahtjevan bio put Hrvatske prema pristupanju eurozoni i Schengenu.

“U svojoj karijeri sam pratio sve procese učlanjivanja Hrvatske u razno razne organizacije, no ne sjećam se da smo ijedan proces vodili ovako precizno u ispunjavanju kriterija”, napomenuo je.

Osvrnuo se potom i na probleme nakon uvođenja eura. Kazao je da je Vlada u cijeli proces ušla u “dobroj mjeri”, a sve je aktere uključene u njega zamolio da se ponašaju odgovorno i da ne koriste ovo za neopravdan profit. Zahvalio je i bivšem ministru financija Zdravku Mariću.

“Ne bismo prešli na euro da nismo smanjili nezaposlenost, smanjili porezna rasterećenja, da nismo osigurali zdrav gospodarski rast, povisili kreditni rejting…”, rekao je.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je da se Hrvatska pridružila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine i da od tada bilježi uspjehe.

– Hrvatska je sada dio geopolitičkog bloka koji ima direktni utjecaj na donošenje odluka i politiku. Naša valuta pokazuje solidarnost i jedinstvenost i garancija je trajnog europskog mira. Mir sada ugrožava ruska agresija na Ukrajinu. To je jedno pokazivanje mržnje prema svim vrijednostima koje zastupa Europska unija, kazao je među ostalim Dombrovskis.

Boris Vujčić, guverner HNB-a, podsjetio je na vrijeme do pristupanja Hrvatske eurozoni. Prisjetio se teškoća na tome putu te spomenuo izbijanje pandemije i potres.

– Hrvatska je u srpnju 2020. ušla u tečajni mehanizam kao što je bilo i planirano. To je bio ključan datum, rekao je Vujčić i istaknuo da je pitanje kada bi ušli u eurozonu da se taj datum odgodio.

R.I. /Foto: Twitter