Nakon nedjeljnog razornog zagrebačkog potresa pojavile su se snimke nadzornih kamera koje prikazuju trenutak najjačeg udara Na jednoj od njih vidi se zanimljiva reakcija mačaka nekoliko sekundi prije udara.
Na snimci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vidi se kako nekoliko mačaka kako panično bježe par sekundi prije nego se tlo zatreslo. Riječ je o trenucima prije nego li je Zagreb u nedjelju u 6 sati i 24 minute zatresao jak potres jačine 5,5 stupnjema po Richteru.
Snimke potresa s nadzornih kamera Medicinskog fakulteta
Sličnu je pojavu zabilježila nadzorna kamera u Albaniji par sekundi prije jakog potresa, 6,4 stupnjeva po Richteru, u studenom 2019. godine
Da životinje mogu predosjetiti podrhtavanje tla prije nego što se ono dogodi piše se već tisućljećima, a ta je teorija tek u posljednjem desetljeću dobila pravo znanstveno utemeljenje.
Njemački prirodoslovac Helmut Tributsch, dugogodišnji profesor na berlinskom sveučilištu, 1982. objavio je knjigu o predznacima potresa u životinjskom svijetu naslovljenu u prijevodu ‘Kada se zmije probude‘.
Naslov je posveta jednom od najstarijih poznatih zapisu o ponašanju životinja prije potresa, onog koji se dogodio u Grčkoj 373. godine prije Krista.
Dva dana prije tog potresa zmije, lasice i crvi napustili su područje oko grada Helikea, u kojem je bio epicentar.
Postoji i zapis star preko 200 godina o potresu koji se dogodio kod Napulja 1805. godine, kada je zabilježeno da su domaće životinje nekoliko minuta prije mukale, lajale, gakale, zavijale
Helmut Tributscha, čija je knjiga prevedena i na hrvaski i objavljena pod naslovom pod naslovom ‘Predznaci potresa’, istraživao je taj i još 70-ak povijesnih zapisa o potresima prije kojih je zabilježeno neobično ponašanje životinja,
“Iz 78 potresnih dokumenata prikupljenih iz civilizacija širom svijeta zaključio sam da je popularna tradicija uvijek istodobno izvijestila o tri prethodnika potresa: Nemirima životinja, čudnim meteorološkim uvjetima i blistavim pojavama pod vedrim nebom. Zaključio sam da se iz zemlje ispušta plin koji sadrži nabijene čestice, aerosole.
Također sam saznao da se od vremena grčkog znanstvenika Aristotela i tijekom zapanjujućeg razdoblja od dva tisućljeća očekivalo da će takav plin, nazvan pneuma, izazvati i sam potres (za što danas znamo da nije točno). Ali prethodnik, toplinska anomalija ili plin, sada se vidi i sa satelita, kada se skenira infracrveno zračenje sa Zemlje”, piše o svojoj knjizi.
Naveo je da postoji mnogo zapažanja o ponašanju pasa prije potresa. Prije potresa cvile i zavijaju bez vidljivog razloga, a ako leže na tlu, skaču na noge i lajući jure van.
No bilo je i zapisa u kojima se svjedoči kako su psi letargično dočekali potres. Tražili su blizinu čovjeka, ukočeno gledali ili se skrivali među namještajem.
Spominje kako i domaća perad, posebno kokoši, može predosjetiti jake potrese. Kokoši su tada uznemirene, pokušavaju pobjeći iz kokošinjca ili odbijaju spavati.
Njihovo ponašanje tijekom i poslije potresa još je gore. Postoji zapis iz lipnja 1915. godine nakon potresa koji je pogodio Bavarsku u Njemačkoj, u kojem se navodi da su se kokoši ponašale kao da su poludjele, lepetale krilima i kokodakale kao da im se lisica našla u kokošinjcu.
U zapisima stoji da su i ostale ptice reagirale na podrhtavanje tla i to tako da su napuštale gnijezda i padale na tlo.
Spominje i to da potres inače lijene krokodile natjera na bijeg iz vode te zaključuje da vodene životinje pate od posljedica potresa znatno jače od ostalih.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health, a pokazuju da stijene u Zemljinoj kori pod pritiskom ispuštaju nabijene čestice koje reagiraju s podzemnim vodama.
Životinje koje žive u blizini vrlo su osjetljive na kemijske promjene i mogu ih osjetiti danima prije nego što stijene kliznu i uzrokuju podrhtavanje tla, pisao je tportal prije nekoliko godina, nakon što je objavljeno istraživanje.
Međutim svaki od ovih slučajeva bio je anegdotalan. Veliki potresi su toliko rijetki da je okolnosti u kojima se odvijaju gotovo nemoguće detaljnije istraživati. No slučaj u L’Aquili bio je drugačiji.
Sretna okolnost za znanost bila je ta da je biologinja Rachel Grant u vrijeme neposredno prije potresa u L’Aquili istraživala kolonije žaba za svoju doktorsku disertaciju.
“Bilo je to vrlo dramatično. Od 96 žaba, populacija je pala gotovo do nule u samo tri dana”, zapisala je se Grant .
Njihova laboratorijska istraživanja pokazala su ne samo da se one mogu povezati, već i da Zemljina kora izravno utječe na kemiju bara u kojima su žabe u to vrijeme živjele i razmnožavale se.
NASA-in geofizičar Friedemann Freund pokazao je da stijene pod velikim pritiskom prije potresa ispuštaju električno nabijene čestice. Te čestice mogu prijeći u okolne stijene, a kada stignu na površinu, reagiraju sa zrakom i pretvaraju njegove molekule u nabijene ione.
‘U medicinskim je krugovima poznato to da pozitivni ioni u zraku mogu uzrokovati glavobolje i mučnine kod ljudi te povećati razine serotonina, hormona stresa u krvi životinja’, rekao je dr. Freund.
Ioni reagiraju s vodom i pretvaraju je u vodikov peroksid. Taj kemijski lanac može utjecati i na organske tvari otopljene u vodi bare i pretvoriti bezopasne materijale u otrove. Zabilježeni mehanizam je vrlo složen pa stručnjaci smatraju da ga je potrebno podrobno istražiti.
Dr. Grant ističe da je to prvi uvjerljiv mehanizam koji razotkriva zbivanja prije potresa na koja reagiraju životinje koje žive u vodi ili na kopnu.
