Poljski premijer Mateusz Morawiecki za portal Politico napisao je tekst u kojemu iznosi plan u 10 točaka koji bi Europa trebala poduzeti da zaustavi rat u Ukrajini.
”Prije deset dana, u izvrsnom društvu, posjetio sam opkoljeni grad Kijev. Iako sam putovao izvan granica Europske unije, osjećao sam da sam stigao u samo srce Europe – doduše ranjeno srce, ali ono koje kuca velikom snagom. U Kijevu se vodi bitka — ne samo za budućnost Ukrajine, već i za budućnost cijelog kontinenta. A ako Kijev padne, bit će to kraj Europe kakvu poznajemo.
Prošlo je mjesec dana otkako je Rusija izvršila potpuni napad na Ukrajinu. Od tada je Zapad uveo četiri paketa sankcija Rusiji – a rat se ipak nastavlja. Mjere očito nisu dovoljne. Treba učiniti još mnogo toga, i to brzo.
One koji upozoravaju da će provociranje ruskog predsjednika Vladimira Putina dovesti do Trećeg svjetskog rata, pitam: Je li Putinu ikada trebao izgovor za kršenje međunarodnog prava? Je li mu trebao izgovor za napad na Gruziju? Je li mu trebao za okupaciju Krima? Je li mu trebao izgovor za napad na Kijev?
Takve me opaske podsjećaju na riječi Winstona Churchilla, koji je odluku o umirivanju Adolfa Hitlera navodno opisao kao izbor između rata i srama. “Odabrali su sramotu”, dodao je. “I oni će dobiti rat.” Pasivnost političara uoči Drugog svjetskog rata nije zaustavila Hitlera; dala mu je više prostora za djelovanje. Naš je zadatak danas ne ponoviti istu grešku.
Ljudi s kojima sam razgovarao dok sam bio u Kijevu imaju više hrabrosti od čelnika najvećih svjetskih zemalja. Ali treba im više od samog suosjećanja ili izjava solidarnosti. Potrebna im je prava podrška.
Znam da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij bio zahvalan na mom posjetu sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, češkim premijerom Petrom Fialom i Jarosławom Kaczyńskim, čelnikom moje Stranke prava i pravde. Ali on i ostatak Ukrajine s pravom očekuju daleko više od nas. Osim što će što prije prekinuti plaćanje nafte, plina i ugljena, Poljska, Slovenija i Češka pripremile su plan od 10 točaka za potporu Ukrajini i okončanje rata.
Prvo, moramo isključiti sve ruske banke iz međunarodnog platnog sustava SWIFT. Inače će se rusko gospodarstvo prilagoditi novim uvjetima u roku od nekoliko tjedana.
Drugo, moramo uspostaviti zajedničku politiku azila za ruske vojnike koji odbijaju služiti zločinačkom režimu u Moskvi.
Treće, moramo potpuno zaustaviti rusku propagandu u Europi. Sloboda govora ne znači pravo na laž.
Četvrto, moramo blokirati ruske brodove iz naših luka.
Peto, ista blokada mora se uspostaviti za cestovni prijevoz u i iz Rusije.
Šesto, moramo nametnuti sankcije ne samo oligarsima nego i cijelom njihovom poslovnom okruženju.
Sedmo, moramo obustaviti vize za sve ruske građane koji žele ući u EU. Ruski narod mora shvatiti da će snositi posljedice ovog rata. I nadamo se da će Putinu okrenuti leđa.
Osmo, moramo uvesti sankcije svim članovima Putinove stranke Jedinstvena Rusija. Oni savršeno dobro znaju što se događa u Ukrajini, a njihovo suučesništvo je neosporno.
Deveto, moramo uvesti potpunu zabranu izvoza u Rusiju tehnologija koje se mogu koristiti za rat.
Deseto, moramo isključiti Rusiju iz svih međunarodnih organizacija. Ne možemo sjediti za istim stolom s kriminalcima.
Ako to ne zaustavi rat, onda moramo ići dalje. U Kijevu smo predložili mirovnu misiju pod okriljem NATO-a i drugih međunarodnih organizacija. Ako ne možemo uvesti učinkovite sankcije, nemamo izbora: moramo zaštititi narod Ukrajine vlastitim štitovima.
Ako želimo obnoviti mir, Putin mora znati gdje je crvena linija – linija koju ne može prijeći. Činjenica da Rusija ima nuklearni arsenal ne može biti izgovor za pasivnost. Moramo biti svjesni ove prijetnje, ali ona nas ne može zadržati. Inače će Putin ići samo dalje.
Što ćemo učiniti ako Putin idući put posegne za Kišinjevom, glavnim gradom Moldavije? Ili ako napadne Vilnius i Varšavu? Što ako želi zauzeti Helsinki? Hoćemo li ovu prijetnju shvaćati ozbiljno tek kad pošalje tenkove u Berlin?
Crta se mora povući, i mora se povući sada. Plan koji predlažemo nije samo moguć, nego je i neophodan. Moramo pronaći hrabrost da ne okrenemo leđa patnji Ukrajine i suočimo se s ovim povijesnim izazovom”, napisao je poljski premijer.
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Komentiraj