Povjesničar ispravio Hrvoja Klasića, a može to i svaki pismeni čovjek u Hrvatskoj

Povjesničar Mate Božić reagirao na izjavu Hrvoja Klasića kojom tvrdi da službena zastava Hrvatske nikada u povijesti nije imala grb koji je započinjao prvim bijelim poljem

Hrvoje Klasić komentario je pojavu “ustaške” zastave koja je protekli tjedan bila postavljena na nekoliko mjesta u Splitu. Na njegovu ocjenu da “službena zastava Hrvatske nikada u povijesti nije imala grb koji je započinjao s prvim bijelim poljem”, reagirao je Mate Božić

“S obzirom na nedavnu izjavu kolege Hrvoja Klasića jednoj dnevnoj novini kako se na službenoj zastavi Hrvatske nikada u prošlosti nije nalazio grb s prvim ‘bijelim’, točnije heraldički srebrnim poljem (‘No, jednako tako, službena zastava Hrvatske nikada u povijesti nije imala grb koji je započinjao s prvim bijelim poljem‘), zbog točnosti informacije i odgovornosti historiografske struke treba istaknuti kako je ta Klasićeva tvrdnja u potpunosti neistinita”, piše Dalmatinski portal.

 

U tom smislu dovoljno je prisjetiti se nekih povijesnih činjenica.

Kada su 25. srpnja 1990. doneseni amandmani na postojeći Ustav SR Hrvatske kojima su, između ostaloga, iz državnog znamenja izostavljene dopune iz socijalističkog perioda određeno je da ‘osnovicu’ grba čini ‘povijesni hrvatski grb’ (tj. šahirani štit) koji se ‘sastoji od 25 crvenih i bijelih polja’.

Nadalje, definirano je kako se zastava ‘sastoji (…) od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini’. Tada je na Trgu svetog Marka u Zagrebu po prvi put svečano podignuta prva službena zastava Republike Hrvatske, na kojoj se (suprotno tvrdnjama H. Klasića) nalazio upravo grb tj. srebrno-crveno šahirani štit (5×5) s početnim srebrnim (‘bijelim’) poljem.

Zanimljivo je istaknuti kako su, prema povijesnim izvorima, sadržajno istu zastavu (koja tada još uvijek nije bila i službena zastava Hrvatske) tj. crveno-bijelo-plavi barjak s grbom tj. srebrno-crveno šahiranim štitom (5×5) i početnim srebrnim (‘bijelim’) poljem koristili sudionici ‘Hrvatskog proljeća’ 1971., kao i neke partizanske jedinice krajem II. svjetskog rata.

Nadalje, kada je 30. svibnja 1990. Sabor bio konstituiran pri svojem prvom zasjedanju na zidu sabornice još se uvijek nalazilo državno obilježje tadašnje SR Hrvatske koje je uključivalo uz povijesni hrvatski grb i pridodani niz karakterističnih simbola socijalističkih društvenih poredaka: željezni nakovanj, morska pučina, sunce, vrhovi klasja, petokraka zvijezda.

Međutim, cjelokupnom ceremonijom konstituiranja Sabora (misa u zagrebačkoj katedrali, Tuđmanov saborski govor, svečana proslava) dominirale su zastave s nacionalnim grbom bez ideoloških/socijalističkih dodataka i to u prevladavajućoj varijanti upravo s početnim srebrnim (‘bijelim’) poljem.

Zatim, uz prve specijalne policijske postrojbe Republike Hrvatske – poput Antiterorističke jedinice ‘Lučko’ (osnovana 7. rujna 1990.) – takav prvi službeni republički grb nalazio se i u znakovlju niza postrojbi HV-a koje su osnivane tijekom Domovinskog rata od Slavonije, preko zagrebačkog i riječkog područja sve do Like i Dalmacije.

Prema tome, s obzirom na kontekst i raširenost uporabe tijekom razdoblja društveno-političkih promjena 1990., heraldičko znamenje crveno-srebrno šahiranog štita (5×5) – bez ideoloških/totalitarnih dodataka i u prevladavajućoj varijanti s početnim srebrnim ili ‘bijelim’ poljem – ujedno je predstavljalo i prvi grb Republike Hrvatske.

Nadalje, iz navedenih primjera može se zaključiti kako je crveno-bijelo-plavi barjak s upravo takvim grbom u sredini predstavljao prvu službenu zastavu Republike Hrvatske, što tvrdnju kolege H. Klasića o tome kako ‘službena zastava Hrvatske nikada u povijesti nije imala grb koji je započinjao s prvim bijelim poljem’ čini u potpunosti neosnovanom.