Poznati srpski novinar Milomir Marić u nedavnom je intervjuu ispričao o svom susretu s bivšim srpskim premijerom Zoranom Đinđićem i otkrio što mu je tadašnji premijer Srbije donio od povjerljivih dokumenata na uvid.
“Neposredno uoči atentata me je pitao kada na BK TV, gdje sam bio glavni urednik, nema nikog. Nedjeljom, rekoh mu. Tog dana je došao i tražio da sjednemo u neku kancelariju koja nije moja. Sjeli smo u računovodstvo”, naveo je Marić.
Dodao je i kako se prvi put do tada pojavio s nekom torbom.
“Tu su bili neki dokumenti. Između ostalog, bili su i dokumenti označeni državnom tajnom, kao i oni koji su se ticali procjene sigurnosti premijera Srbije. Rekao mi je – čitaj”, ispričao je Marić, navodeći što je u tim dokumentima napisano.
“Tamo je pisalo da, kao što je došlo do sukoba u Surčinskom klanu između Čumeta i Dušana Spasojevića i njegove ekipe, tako će se oko prvog plijena od droge posvađati Legija i Spasojević i da će jedan drugog ubiti. Pisalo je i da do tada treba držati stvari pod kontrolom i da ne treba poduzimati ništa”, ispričao je Marić.
‘Rekao sam mu da cijeli grad priča da će biti ubijen’
Đinđić ga je, kako tvrdi Marić, pitao što misli o tome što tu piše.
“Rekao sam mu da cijeli grad priča da će biti ubijen. Rekao mi je da se ja ne razumijem u to, da su to policajci koji shvaćaju sigurnost, a rekao mi je i da nemam pojma o politici”, kazao je Marić.
Bivši premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. ožujka 2003. godine ispred zgrade Vlade Srbije. Za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora osuđen je Zvezdan Jovanović, pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbjednosti Na istu kaznu osuđen je i bivši komandant Jedinice Milorad Ulemek zvani Legija.
Politička pozadina ubojstva nikada nije otkrivena, iako brojne informacije upućuju na to da su organizarori atentata imali blisku suradnju s Vojislavom Koštunicom, tada predsjednikom SR Jugoslavije, i dijelom vojno vrha.
Mnogi u Srbiji danas vjeruju da atentat nije inspiriran samo iznutra već i da je podrška uklanjanju Đinđića iz politike dolazila i iz utjecajnih stranih veleposlanstava zbog Điniđevih odličnih veza s Njemačkom.
Đinđić je bio njemački stipendist, 1979. godine je doktorirao na Sveučilištu u Konstanzu u Njemačkoj i to s tezom: “Problemi utemeljenja kritičke teorije društva”. Mentor mu je bio Jürgen Habermas, jedan od najuglednijih svjetskih filozofa.
M.M. /Foto:Afp
