Predsjednik Bugarske Rumen Radev najavio da će njegova zemlja preispitati podršku Srbiji na putu ka Europskoj uniji zbog toga, kako je rekao, kako Beograd tretira bugarsku manjinu u zemlji.
Njegova izjava u Srbiji je izazvala nevjericu, doživjeli su ju kao “bugarski nož u leđa Srbiji. Mnogi se pitaju što to zapravo znači i zašto baš sad. Analitičari su podijeljeni: jedni smatraju da je prijetnja retorička, drugi da nije isključeno da se to jednog dana i dogodi.
U objašnjavanju svog stava, Radev nije samo zaprijetio, precizirao je i koje će uvjete tražiti pri donošenju odluke.
“Glavni kriterij po kome ćemo suditi i davati podršku napretku zemalja Zapadnog Balkana jeste upravo položaj naših sunarodnika u svakoj zemlji – uvjeti za ekonomski i društveni razvoj i, prije svega, njihova sposobnost da brane svoj nacionalni identitet, jezik, kultura i povijesno pamćenje”, kazao je Radev.
Radev je prije tri godine u Srbiji rekao da je “ostvareno mnogo za tu nacionalnu manjinu u Srbiji”. Što se otad promijenilo?
Boško Jakšić, vanjskopolitički komentator tu izjavu dovodi u vezu Rezolucijom UN-a o genocidu u Srebrenici.
“Ovo je odgovor na kritike Beograda povodom glasanja Sofije u GS UN. Ponavlja se historija, da uvijek se pojavi neka članica EU koja može da ucjenjuje. Ta prijetnja je više retorička nego što može da ima značaj ali i poruka da se, gdje god može, izbjegavaju konflikti”, rekao je Jakšić za Blic.
Prijetnja je došla nenajavljeno, ali nije za zanemarivanje imajući u vidu da je prije tri godine Bugarska stavila veto na proces pridruživanja Sjverne Makedonije EU, optužujući vladu u Skoplju za govor mržnje protiv Bugara.
“Ne bih bio iznenađen da se povijest ponovi”
Na to podsjeća i Saša Mitrović, istraživač Centra za europske politike, koji je nedavno službeno boravio u Bugarskoj.
“Ne treba gubiti iz vida da je Bugarska, usprkos nominalnoj podršci proširenja EU na Zapadni Balkan, svoju poziciju veto igrača već nastojala iskoristiti za ostvarenje vlastitih nacionalnih interesa, čak i kada je to išlo na uštrb širih interesa Unije. Taj princip je najdirektnije primijenjen u još uvijek aktualnom blokiranju pristupnog procesa Sjeverne Makedonije, a ja ne bih bio iznenađen da i napredak Srbije ka EU u jednom trenutku bude stopiran bugarskim vetom” smatra Mitrović.
Podsjeća da je i Srbiji veoma prijateljska Rumunjska nakratko blokirala dodjelu statusa kandidata Srbiji 2012. godine, zbog drugačijeg pogleda na pitanje vlaške manjine u Srbiji
“Ne bi me iznenadilo da nešto slično Srbiji uradi i Bugarska pozivajući se na principe zaštite ljudskih i manjinskih prava Bugara u Srbiji. Na nama je da unapređenjem položaja svih naših sugrađana, bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili vjersku pripadnost, pokažemo da ovakvi unilateralni potezi nemaju legitimitet i stoga predstavljaju zloupotrebu procedure jednoglasnog odlučivanja”, napominje Mitrović.
Što kažu Bugari koji žive u Srbiji?
Prema posljednjem popisu u Srbiji živi 12.918 Bugara. Najviše ih je ima u Bosilegradu 4.075, Dimitrovgradu 3.669, Beogradu 899, Nišu 774 u Vojvodini 1.123
Stefan Stojkov, predsjednik Nacionalnog vijeća bugarske nacionalne manjine u Srbiji dan nakon izjave Radeva, Stojkov je decidan u stavu da bugarska nacionalna manjina nije diskriminirana u Srbiji.
“Ne znam u kom kontekstu je predsjednik Radev to rekao. Kao predsjednik Nacionalnog vijeća ske nacionalne manjine u Srbiji zadovoljan sam odnosom Republike Srbije prema našoj manjini” – rekao je Stojkov.
Nije mogao procijeniti što je krajnji cilj izjave predsjednika Bugarske.
“Ponavljam, ne znam u kom kontekstu je to rekao. Imali smo sastanke kada je dolazio dva puta u Dimitrovgrad, kada su ovdje bili predsjednici, komentirali smo, naravno uvijek ima mjesta da se stvari poboljšaju, u obrazovanju, kulturi, informiranju, svim segmentima života, ali, država Srbija podjednako ovdje vodi računa o svim svojim građanima, pa tako i o Bugarima” kaže Stojković.
Žigmanov: Bojim se da postoje neki drugi interesi
Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kaže da Vlada Srbije vodi odgovornu, inkluzivnu i politiku koja vodi računa o konkretnim potrebama svih nacionalnih manjina, uključujući i bugarsku zajednicu.
“Legitimne institucije bugarske nacionalne manjine u Srbiji – prije svega Nacionalno vijeća Bugara, do sada nisu iznosili značajnije kritičke ocjene o pitanjima iz njihove nadležnosti, a pojedini izazovi na koje su ukazivali, kao što je pitanje udžbenika, uspješno smo i na njihovu korist rješavali.
Izrada Akcionog plana za pripadnike nacionalnih manjina je u tijku, a pitanje ekonomskog razvoja pograničnih područja u kojima žive Bugari u Republici Srbiji jeste pitanje koje u fokusu svih napora koje Vlada čini u politikama ravnomjernog regionalnog razvoja.
Prekogranični programi Europske unije mogu biti iskorišteni upravo za ta pitanja. Riječju, bojim se da iza riječi predsjednika Republike Bugarske stoje neki drugi interesi, a ne unapređenje društvenog položaja bugarske nacionalne zajednice”, rekao je ministar Žigmanov.
