Predsjednik Bugarske zaprijetio Beogradu: “Blokirat ćemo pristup Srbije EU”

Predsjednik Bugarske Rumen Radev najavio da će njegova zemlja preispitati podršku Srbiji  na putu ka Europskoj uniji zbog toga, kako je rekao, kako Beograd tretira bugarsku manjinu u zemlji.

Njegova izjava u Srbiji je izazvala nevjericu, doživjeli su ju kao “bugarski nož u leđa Srbiji. Mnogi se pitaju što to zapravo znači i zašto baš sad. Analitičari su podijeljeni: jedni smatraju da je prijetnja retorička, drugi da nije isključeno da se to jednog dana i dogodi.

U objašnjavanju svog stava, Radev nije samo zaprijetio, precizirao je i koje će uvjete tražiti pri donošenju odluke.

“Glavni kriterij po kome ćemo suditi i davati podršku napretku zemalja Zapadnog Balkana jeste upravo položaj naših sunarodnika u svakoj zemlji – uvjeti za ekonomski i društveni razvoj i, prije svega, njihova sposobnost da brane svoj nacionalni identitet, jezik, kultura i povijesno pamćenje”, kazao je Radev.

Radev je prije tri godine u Srbiji rekao da je “ostvareno mnogo za tu nacionalnu manjinu u Srbiji”. Što se otad promijenilo?

Boško Jakšić, vanjskopolitički komentator tu izjavu dovodi u vezu  Rezolucijom UN-a o genocidu u Srebrenici.

“Ovo je odgovor na kritike Beograda povodom glasanja Sofije u GS UN. Ponavlja se historija, da uvijek se pojavi neka članica EU koja može da ucjenjuje. Ta prijetnja je više retorička nego što može da ima značaj ali i poruka da se, gdje god može, izbjegavaju konflikti”,  rekao je Jakšić za Blic.

Prijetnja je došla nenajavljeno, ali nije za zanemarivanje imajući u vidu da je prije tri godine Bugarska stavila veto na proces pridruživanja Sjverne Makedonije EU, optužujući vladu u Skoplju za govor mržnje protiv Bugara.

“Ne bih bio iznenađen da se povijest  ponovi”

Na to podsjeća i Saša Mitrović, istraživač Centra za europske politike, koji je nedavno službeno boravio u Bugarskoj.

“Ne treba gubiti iz vida da je Bugarska, usprkos nominalnoj podršci proširenja EU na Zapadni Balkan, svoju poziciju veto igrača već nastojala iskoristiti za ostvarenje vlastitih nacionalnih interesa, čak i kada je to išlo na uštrb širih interesa Unije. Taj princip je najdirektnije primijenjen u još uvijek aktualnom blokiranju pristupnog procesa Sjeverne Makedonije, a ja ne bih bio iznenađen da i napredak Srbije ka EU u jednom trenutku bude stopiran bugarskim vetom” smatra Mitrović.

Podsjeća da je i Srbiji veoma prijateljska Rumunjska nakratko blokirala dodjelu statusa kandidata Srbiji 2012. godine, zbog drugačijeg pogleda na pitanje vlaške manjine u Srbiji

“Ne bi me iznenadilo da nešto slično Srbiji uradi i Bugarska pozivajući se na principe zaštite ljudskih i manjinskih prava Bugara u Srbiji. Na nama je da unapređenjem položaja svih naših sugrađana, bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili vjersku pripadnost, pokažemo da ovakvi unilateralni potezi nemaju legitimitet i stoga predstavljaju zloupotrebu procedure jednoglasnog odlučivanja”, napominje Mitrović.

Što kažu Bugari koji žive u Srbiji?

Prema posljednjem popisu u Srbiji živi 12.918  Bugara. Najviše ih je ima u Bosilegradu 4.075, Dimitrovgradu 3.669, Beogradu 899, Nišu 774 u Vojvodini 1.123

 Stefan Stojkov, predsjednik Nacionalnog vijeća bugarske nacionalne manjine u Srbiji dan nakon izjave Radeva, Stojkov je decidan u stavu da bugarska nacionalna manjina nije diskriminirana u Srbiji.

“Ne znam u kom kontekstu je predsjednik Radev to rekao. Kao predsjednik Nacionalnog vijeća ske nacionalne manjine u Srbiji zadovoljan sam odnosom Republike Srbije prema našoj manjini” – rekao je Stojkov.

Nije mogao procijeniti što je krajnji cilj izjave predsjednika Bugarske.

“Ponavljam, ne znam u kom kontekstu je to rekao. Imali smo sastanke kada je dolazio dva puta u Dimitrovgrad, kada su ovdje bili predsjednici, komentirali smo, naravno uvijek ima mjesta da se stvari poboljšaju, u obrazovanju, kulturi, informiranju, svim segmentima života, ali, država Srbija podjednako ovdje vodi računa o svim svojim građanima, pa tako i o Bugarima” kaže Stojković.

Žigmanov: Bojim se da postoje neki drugi interesi

Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kaže da Vlada Srbije vodi odgovornu, inkluzivnu i politiku koja vodi računa o konkretnim potrebama svih nacionalnih manjina, uključujući i bugarsku zajednicu.

“Legitimne institucije bugarske nacionalne manjine u Srbiji – prije svega Nacionalno vijeća Bugara, do sada nisu iznosili značajnije kritičke ocjene o pitanjima iz njihove nadležnosti, a pojedini izazovi na koje su ukazivali, kao što je pitanje udžbenika, uspješno smo i na njihovu korist rješavali.

Izrada Akcionog plana za pripadnike nacionalnih manjina je u tijku, a pitanje ekonomskog razvoja pograničnih područja u kojima žive Bugari u Republici Srbiji jeste pitanje koje u fokusu svih napora koje Vlada čini u politikama ravnomjernog regionalnog razvoja.

Prekogranični programi Europske unije mogu biti iskorišteni upravo za ta pitanja. Riječju, bojim se da iza riječi predsjednika Republike Bugarske stoje neki drugi interesi, a ne unapređenje društvenog položaja bugarske nacionalne zajednice”, rekao je ministar Žigmanov.