Srpski predsjednik Aleksandar Vučić nazvao ga je “terorističkim ološem” koji je prekršio “sve demokratske principe i norme” i koji je “trebao dobiti osudu EU, ali nije dobio ništa” jer “želi progon, protjerivanje i nestanak Srba na Kosovu”.
Riječ je, naravno, o kosovskom premijeru Albinu Kurtiju, koji sistemom “kuhane žabe” ostvaruje svoj zacrtani plan: preuzimanja potpune kontrole nad cijelim teritorijem Kosova, uključujući i četiri općine na sjeveru većinski naseljene Srbima, međunarodnu emancipaciju te države i izgledni ulazak u Ujedinjene Narode.
Kurti je, kao čelnik stranke Samoopredjeljenje, na vlast došao u veljači 2020., kad je imao samo 44 godine. Nakon samo četiri mjeseca na poziciji premijera zamijenio ga je Avdullah Hoti, ali Kurti se vratio na vlast u veljači 2021.
Javnost je za njega prvi put čula 1997. godine. Albina Kurti, tada 22-godišnji student, kao potpredsjednik Studentske unije Univerziteta u Prištini organizirao je studentske prosvjede protiv režima Slobodana Miloševića, a glavni zahtjev bila su veća prava za kosovske Albance.
Kurti je rođen 1975. godine u Prištini. Prve političke korake napravio je radeći za Adema Demaćija, političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosovo (OVK). Demaći je više puta suđen, ukupno je odležao 30 godina robije u jugoslavenskim zatvorima, a 1991. godine je dobio nagradu Europskog parlamenta Saharov za slobodu misli.
Tijekom NATO bombardiranja Srbije 1999. godine Kurti je uhićen zbog navodnog ugrožavanja teritorijalnog integriteta države SR Jugoslavije. U ožujku 2000. godine na sudu u Nišu osuđen je na 15 godina zatvora. Tijekom suđenja više puta je ponovio da ne priznaje autoritet i legitimnost tog suda.
U zatvoru Dubrava u koji je odveden izbila je pobuna kosovarskih zatvorenika koju je policija ugušila u krvi. Više od 100 zatvorenika je ubijeno, a Kurtija su redovito premlaćivali.
U zatvoru je proveo samo dvije godine. Nakon što je Milošević završio u Haagu, pod pritiskom međunarodne zajednice, pomilovao ga je tadašnji srbijanski predsjednik Vojislav Koštunica. Oslobođen je 2001. godine, a 2003. je diplomirao telekomunikacije i računarstvo na Fakultetu tehničkih nauka u Prištini.
Nakon povratka na Kosovo, bio je politički aktivan kroz nevladinu organizaciju “Mreža – Akcija za Kosovo”. Stalna meta njegovih kritika bio je UNMIK, a 2005. godine osnovao je pokret Samoopredjeljenje. Članovi Samoopredjeljenja tada su ispisali grafite “Nema pregovora – samoopredjeljenje” na nekoliko zgrada UNMIK-a.
“Gandhi sa suzavcem”
Kurti ne samo da se ubrzo uključio u politički život kroz pokret “Samoopredjeljenje” (Vetëvendosje), već je bio i dio Oslobodilačke vojske Kosova. No, nije sudjelovao u borbama, već se bavio isključivo političkim pitanjima. Njegova partija će ubrzo postati treća po snazi na Kosovu.
Od 2010. je zastupnik u Skupštini Republike Kosovo, tada već nezavisne. Šira javnost će ga upoznati nakon niza incidenata u kosovskom parlamentu. Kurti i njegovi pristaše bacali su suzavce protiveći se formiranju srpskih općina na sjeveru Kosova i uszroju te zemlje po etničkim granicama.
U parlamanetu je sa stranačkim kolegama više puta izazivao incidente bacanjem suzavca iz protesta protiv Briselskog sporazuma, zbog čega je dobio nadimak “Gandhi sa suzavcem”.
U siječnju 2012. godine, pokret “Samoopredjeljenje” organizirao je prosvjed protiv Bruxelleskog sporazuma između Beograda i Prištine, kojim se Srbima na sjeveru Kosova praktički jamči autonomija u sredinama gdje su brojniji od Albanaca.
Kurti i danas zastupa isto stajalište: Zajednica srpskih općina značila bio uvod u destabilizaciju Kosova po Dodikovom scenariju u Bosni i Hercegovini te oformljena na etničkom principu za Kurtija je ništa drugo nego nova Republika Srpska.
Osim što je protivnik srpske autonomije, Kurti je zagovornik ujedinjenja s Albanijom ako Albanci tako odluče na referendumu, iako ističe da ne želi ići u novi rat za taj cilj. Interesantno je u tom kontekstu da je Kurti fotoreporterima ranije često pozirao pred albanskim stijegom.
Albin Kurti je oženjen Norvežankom Ritom Augestad Knudsen, višom istražiteljicom u Norveškom institutu međunarodnih odnosa (NUPI – Norwegian Institute of International Affairs), koju je upoznao u Prištini. Imaju kćer Leu, koja s majkom živi na relaciji Priština – Oslo, a Albin Kurti s njima tamo voli provoditi ljeto.
Albin Kurti danas izgleda potpuno drugačije nego u studentskim danima. Naslovna fotografija nastala je 10. travnja 1997. tijekom razgovora s Ibrahimom Rugovom kad je Kurti imao 22 godine.
M.M. /Foto: YouTube
