Povijesni let braće Wright dogodio 1903. godine, a samo 6 godina kasnije u Zagrebu izgrađeno zrakoplovno uzletište koje se nalazilo na Črnomercu. Slavni izumitelj Slavoljub Penkala izradio je letjelicu (dvokrilac).
Penkalin zrakoplov bio specifične i dotad neviđene konstrukcije kormila, koja je zamišljena po uzoru na ptičji rep. Letjelicu je nazvao po leptiru ‘Neptis lucilla’, a u tisku je ona dobila jednostavnije ime – Leptir.
Testni let s vojnog vježbališta u Črnomercu u Zagrebu izveo je u lipnju 1910. godine Dragutin Novak i tako postao prvim hrvatskim pilotom.
Pobjedama na zrakoplovnim priredbama u Budimpešti 1912. i Grazu 1913. godine, postaje vrhunski europski pilot. U to doba ostali Balkanski narodi koristili su se još vezanim balonima za vojno izviđanje iz zraka.
U to vrijeme je zrvatski poduzetnik i sportski djelatnik Mihajlo Merćep, rođenjem Dubrovčanin, prepoznao u zrakoplovstvu dobru priliku i povezao se sa slovenskim pilotom Edvardom Rusjanom. Oni su zajedničkim snagama izgradili novi zrakoplov kojim je Rusjan letio nad Zagrebom i izazivao oduševljenje stanovnika.
Njihov je zrakoplov mogao poletjeti sa staze duge samo 28 m, što tada bila najkraća potrebna duljina za polijetanje, a na avionima je letio Drago Novak i pronio je glas Zagreba i Hrvatske sudjelujući na velikim natjecanjima.
Za vrijeme I. svjetskog rata mobiliziran je u austrijsko vojno zrakoplovstvo gdje je postao priznatim nastavnikom-instruktorom za obuku letenja austrijskih vojnih pilota, a nakon što je u jednoj od borbenoj akcija, prilikom eksplozije projektila u blizini njegovog aviona, izgubio sluh na jedno uho.
Poslije I. svjetskog rata, u Kraljevini SHS nije mogao dobiti odgovarajuće zaposlenje u avijaciji (odbili su ga bez obrazloženja), no zahvaljujući svojoj stručnosti probijao se kroz život obavljajući razne poslove, pa je dugi niz godina radio u križevačkoj električnoj centrali tzv. Munjari.
Koristeći se svojim “zlatnim” rukama, tehničkim smislom i organizatorskim sposobnostima postao je autobusnim i taxi poduzetnikom u Križevcima gdje se, sklopivši brak s Anđelom r. Pongrac iz Velikog Ravna, zadržao skoro 50 godina. Umro je u Zagrebu 31.listopada 1978. godine i pokopan na Mirogoju.
Povodom obilježavanja 20 godina od njegove smrti, Križevčani su mu postavili spomen-ploču na bivšoj Munjari i imenovali obližnju ulicu Šetalištem Dragutina Novaka.
Povodom 100. godišnjice zrakoplovstva, članovi Aerokluba Zagreb odlučili su izgraditi repliku prvog aviona Slavoljuba Penkale.
Replika aviona, kojim je Dragutin Novak poletio u zagrebačkom Črnomercu 1910. godine, konstruirana je od smrekovine, po nacrtima slavnog hrvatskog inženjera Antona Cvjetkovića, a izgradio ju je legendarni zagrebački graditelj Marijan Ivanček.
Raspon krila je 9 metara, dok je trup dug 10 metara. Službena oznaka aviona je CA-10 Penkala, a nacrti za izgradnju replike Penkalinog zrakoplova nastali su na osnovu 11 poznatih fotografija jer drugih podataka nije bilo.
Nakon braće Wright slavno ime zrakoplovstva je svakako Charles Lindbergh koji je uspješno preletio Atlantik. On je jednom prilikom sletio u Zagrebu (1937.), ali na drugu zračnu luku, koja je izgrađena još 1926. na Borongaju i bila je u funkciji sve do 1962. godine.
Tijekom NDH služila je kao nacistička zračna baza, a na nju je sletjela jedina pilotkinja Luftwaffea Hanna Reitsch. U sklopu luke nalazio se i bazen za vojne pilote. Kasnije su je Saveznici bombardirali nekoliko puta i teško je oštetili.
Na udaljenosti 11 km od Zagreba, u naselju Lučko, izgrađena je treća zračna luka koja nije mogla zadovoljiti potrebe sve razvijenijeg hrvatskog zrakoplovstva.
Tu je 1978. održano Svjetsko padobransko prvenstvo, a 2002. i Svjetsko prvenstvo u preciznom letenju. Iako se još uvijek zove Lučko, prema novoj upravnoj podjeli zračna luka danas se nalazi u prigradskom naselju Ježdovec.
Konačno rješenje bila je nova, veća, modernija – četvrta – zračna luka. Za lokaciju je odabrana već postojeća vojna luka koju su Nijemci još 1943. početli graditi kod sela Pleso, između Zagreba i Velike Gorice. Riječ pleso je stara riječ za jezero. Naime, to je područje vrlo bogato vodom pa je magla čest problem.
Vrh tadašnje JNA je bio zadovoljan tom činjenicom navodeći da magla štiti potencijalni napad na zračnu luku pa je pokraj njen izgrađena i zrakoplovna vojna baza.
Kad su na toj lokaciji održani manevri Jugoslavenske narodne armije, poseban gost bio je slavni britanski feldmaršal Bernard Montgomery. Izvorno njemačka vojna luka postala je civilna i najveća zračna luka u državi. Godine 1962. poletjeli su prvi zrakoplovi s betonske piste duge 2,5 km, a platforma je bila dovoljno velika za 5 zrakoplova.
Tijekom narednih desetljeća Pleso je modernizirano i proširivano nekoliko puta, a 2017. godine otvoren je novi aerodrom pod imenom Zračna luka dr. Franjo Tuđman.
U sklopu Zračne luke „Franjo Tuđman”, na njezinom istočnom dijelu, nalazi se vojarna „Pukovnik Marko Živković” gdje se nalazi i Zapovjedništva Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO. Vojarna je i dom 91. zrakoplovne baze Zagreb, koja u svom sastavu, osim transportnih zrakoplova i helikoptera na raspolaganju ima i eskadrilu borbenih zrakoplova.
Uz postojeće MiG-ove prvih šest od 12 kupljenih Rafalea u travnju 2024. došlo je u Hrvatsku.
M.M. /Foto: Press
