Ideju je o potrebi donošenja Zakona o hrvatskom jeziku krajem prošle godine inicirala Matica hrvatska, a objavio je njezin odnedavni predsjednik Miro Gavran, dramatičar i pisac, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Prema najavama, na prijedlogu bi trebala raditi radna skupina od pet stručnjaka i tri pravnika. Stručnu petorku čine akademici August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić te jezikoslovci Tomislav Stojanov i Mario Grčević.
O temi novog Zakona o hrvatskomj jeziku u emisiji “Press klub” Tihomira Dujmovića govorila je (kontroverzna?) dr. Sanda Ham, redovita profesorica u trajnom zvanju, s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Profesorica Ham koautorica je Hrvatskog školskog pravopisa, bila je predsjednica Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik, a smijenila ju je 2017. godine tadašnja ministrica Blaženka Divjak.
Ako je suditi po njezinim riječima, Zakon bi kažnjavao neprevođenje srpskog, bosanskog i crnogorskog na televiziji i drugim državnim institucijama, ali i neprevođenje stranih naziva kompanija.
“Svaki zakon, i naši zakonski prijedlozi i zakoni drugih država, imaju kaznene odredbe, dakle predviđaju kazne. Ali nijedan zakon ne predviđa kazne za privatne osobe nego za pravne osobe, dakle za tvrtke, za kazališta, za državne institucije”, kazala je profesorica Ham
Prevodila bi Mustafu Nadarevća
“Zakon jasno kaže: hrvatski jezik je poseban jezik, nije kao ni jedan drugi. Dakle, svi oni bosanski, crnogorski, srpski, tu otpadaju. Zakon vam kaže da kazališne predstave, televizije, sve moraju biti na hrvatskom jeziku, a ako nije na hrvatskom jeziku da se mora osigurati prijevod. Sad vi zamislite popularnu seriju na Novoj TV “Lud, zbunjen, normalan”. Mi svi čujemo da to nije na hrvatskom jeziku. Sad se vi morate točno odrediti prema tome. Hoće li to imati prijevod ili neće imati prijevod”, rekla je Ham.
Dujmović je spomenuo kako nemamo Zakon o hrvatskom jeziku ni 30 godina nakon što smo se izborili za hrvatsku državu, još uvijek nismo osigurali čak niti to da se u Bruxellesu isključivo hrvatski jezik upotrebljava kad se radi o svim mogućim deklaracijama i dokumentima EU.
Časopis Jezik
Na najvećem broju svjetskih sveučilišta nažalost uči se hrvatsko-srpski, a ne samostalni hrvatski jezik. Srbija onemogućava hrvatskim đacima da uče hrvatski jezik, te je dubrovačku književnost proglasila srpskom. I niti oko jednog ovog pitanja se hrvatska Vlada se ne uzbuđuje.
Prof. Ham govorila je o hrvatskom jezikoslovnom časopisu Jezik koji je pokrenut 1952., a čija je ona sada glavna urednica. Rekla je da im je financiranje prvi put ukinuto dolaskom SDP-a na vlast 2000. godine. Zbog loše financijske situacije u društvu i broj pretplatnika se smanjuje. Jezik već dvije godine izlazi zahvaljujući privatnim donacijama.
Nove hrvatske riječi
Časopis Jezik dodjeljuje godišnju nagradu dr. Ivan Šreter, za nove hrvatske riječi. Prof. Ham je podsjetila kako ih zbog toga napadaju u javnosti:
“Novinarka Novog lista proglasila me ustaškinjom koja svake godine izmišlja riječi i nameće ih ljudima. Ja ne znam da je ikoja riječ nametnuta. Čak od svih tih naših stotina riječi, samo je nekoliko riječi ušlo u upotrebu. Napadaju nas svi oni koji ne žele hrvatski jezik. Ne žele da bude različit od svih jezika koji su srodni, koji valjda ne mogu prežaliti ono vrijeme kada se nije smjelo govoriti o hrvatskom. Zamislite sad natječaj za novu riječ u hrvatskom jeziku u Jugoslaviji. Prošli bismo u najmanju ruku kao dr. Šreter”, rekla je prof. Ham.
Objasnila je kako je njihov natječaj orijentiran na hrvatske zamjene za nepotrebne anglizme.
“Tim engleskim riječima ništa ne nedostaje i one su u upotrebi u svakodnevnom govoru. Ali ako pokušate tuđice zamijeniti hrvatskim riječima, to znači da postoji odgovornost i zrelost među hrvatskim govornicima koji su svjesni da ne možete svoj jezik obogaćivati anglizmima, nego možete svoj jezik obogaćivati hrvatskim riječima. Ističete tvorbene mogućnosti hrvatskog jezika, osjećate ponos kada vidite kako hrvatski jezik može izreći sve ono što i svaki drugi svjetski jezik. Pa nismo toliko mali i jadni da ne možemo izmisliti svoje riječi” – rekla je prof. Ham.
Navela je nekoliko riječi s njihovog natječaja za koje zna da su ušle u upotrebu: uspornik – ležeći policajac; borkinja – žena borac, proširnica – stent, osjećajnik – emotikon; tipfeler – zatipak; selfie je sebić, alkomjer za drager; rukozborac za osobu koja govori pokretima ruku; ispaznica – floskula…
“Stariji razumiju, mlađi ne”
Na upit kako bi odgovorila na ‘ključni argument’ onih s druge strane koji tvrde da su hrvatski i srpski silno slični, da su razumljivi, prof. Ham je rekla:
“Srpski i hrvatski su slični, to je sasvim jasno. Većinom razumijemo, vi i ja, ali mlađi više ne. Jednom sam prigodom rekla da treba prevoditi srpske filmove i srpske udžbenike, pa su me maltene kamenovali. Ali činjenica jest. Imala sam situaciju da je dvoje moje bivših studenata radilo u Turskoj kao lektori i nisu imali udžbenike za hrvatski jezik i, smatrajući da će razumjeti, uzeli su udžbenik srpskog jezika i kažu oni nisu razumjeli. Znači, znanstveno nazivlje i općenito nazivlje nije isto. A čak i da je, razumljivost nije kriterij. Ja razumijem engleski i razumijem ruski, pa zar bi ja sada trebala reći da nema razlike između ruskog i hrvatskog. Pa, ako naučite, normalno da razumijete. Recite sada petogodišnjaku da ide preko raskršća do narodnog pozorišta ili će sada petogodišnjak ići preko raskrižja do narodnog kazališta.”
Sprema se dobar zakon
Na Dujmovićevu opasku da će na kraju ostati “srbijanska velikosrpska jezična politika i hrvatska šutnja”, prof. Ham se odgovorila:
“Nisam tako pesimistična, ne bi bila tako uporna da sam pesimistična. Mislim da će Zakon o hrvatskom jeziku koji se sprema biti dobar zakon i da će biti dovoljno nacionalne svijesti u Hrvatskoj da se zakon napokon prihvati.”
Voditelja je zanimalo ima li u drugim zemljama ovakve jezične napetosti.
“Ne, problem je što se u Hrvatskoj na temelju jezika nijekala hrvatska nacionalnost. U Švedskoj nitko njima ne osporava da su Šveđani. Austrija i Njemačka govore malne istim jezikom. A nama će vrlo spremno reći ‘a vi govorite štokavski vi ste Srbi’. A neće Srbima reći vi govorite štokavski vi ste Hrvati.
Znate kako je Vuk Stefanović Karadžić očajan pisao jednom Slovencu: ‘Hrvati nikako da priznadu da su Srbi.‘ Oni su se trudili cijelo 19. stoljeće, ali nije išlo s nama. Dakle, to je problem. Što vam na temelju jezika osporavaju koje ste nacionalnosti”, kazala je i dodala da se nije naviikla na napada po medijima.
“Ne možete se naviknuti da vas razvlače po novinama i vode sudske postupke protiv vas. Stegovne postupke, da vas kažnjavaju novčano, pa na to se ne možete naviknuti nikada. Ali to je moj poziv i ovo je sve što ide uz to. Kad bismo se svi uplašili jedne tužbe, pa ne bi nas bilo. Pa gledajte što su podnijeli naši ljudi tamo 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, pa su izdržali.
Dakle, može se izdržati malo disciplinskih postupaka i malo vrijeđanja po novinama. Nije strašno. Imam obitelj koja me podupire, imam svoje studente, imam časopis Jezik, koji stoji iza mene”, zaključila je profesorica.
D.M. /Foto:
