Prvi trapistički samostan „Marija Zvijezda“ u Delibašinom Selu kod Banje Luke osnovao je još za vrijeme osmanske vladavine 1869. trapist Franz Pffaner.
Stopedeseta obljetnica dolaska redovnika trapista u Banju Luku obilježena je u petak uz navođenje bogate baštine, od uvođenja električne energije, proizvodnje piva i sira, do duhovnih plodova koji su ostavljeni na području gdje su djelovali, ali i upozoreno na činjenicu kako im još uvijek nije vraćena golema imovina koju su otele komunističke vlasti na kraju II. Svjetskog rata.
Banjolučki biskup Franjo Komarica je na konferenciji za novinare istaknuo da je djelovanje trapista u banjolučkom kraju jedinstveno u cijeloj jugoistočnoj Europi.
„Velika kulturna, civilizacijska i duhovna baština koju su ovi redovnici ostavili iza sebe treba biti poznata našoj generaciji i posredovana budućima“, rekao je biskup te naglasio da je time ovaj dio BiH postao “dio civilizirane i kulturne Europe, prožete kršćanstvom”.
Naveo je kako su trapisti u banjolučkom kraju “radili oko mira i zajedničkoga života svih ljudi”.
„To i mi želimo raditi, vjerujući u Boga koji je stvoritelj svih ljudi i svih krajeva. Zato bih volio da današnji dan u ovoj drevnoj opatiji bude poticaj da se svjetlo Marije Zvijezde ponovno razbukta“, poručio je biskup.
Dom Armand Veilleux, izaslanik generalnog opata Dom Eamona Fitzgeralda rekao je kako su trapisti u banjolučkom kraju stoljeće i pol bili u misiji duhovne i materijalne izgradnje.
„Moć koju su redovnici imali ovdje sada više nemaju, ali vrijednosti koje su utjelovili u svom duhovnom životu ostaju ovdje i nadam se da će biti od koristi i danas ovoj Crkvi“, poručio je Dom Armand.
Prvi trapistički samostan „Marija Zvijezda“ u Delibašinom Selu kod Banje Luke osnovao je još za vrijeme osmanske vladavine 1869. trapist Franz Pffaner.
Trapisti su izgradili samostan i crkvu, osnovali sirotište, bolnicu, narodnu kuhinju … Prva električna žarulja u Banja Luci zasvijetlila je zahvaljujući trapistima, a prvu hidrocentralu su sagradili potkraj 19. stoljeća.
Prije II. Svjetskog rata financirali su školovanje 4000 studenata i đaka slabijeg imovnog stanja, pokrenuli su pivaru i tvornicu sira, koji se i danas proizvodi po tradicionalnom tajnom receptu trapista, ali u manjem obujmu. Današnja Banjolučka pivara se nalazi na mjestu gdje je bila trapistička pivara.
Drugi svjetski rat i komunistički režim zadali su najteži udarac ovom samostanu, od kojeg se do danas nije oporavio. Najveći dio imanja i objekata je nacionaliziran, a u posjedu trapističkog reda ostali su crkva i objekti gdje sada borave svećenici.
Svećenik trapist Ivica Božinović posvjedočio je za medije kako im unatoč obećanjima njihova imovina nikada nije vraćena.
“Prije deset godina slavili smo 140 godina uspostave samostana i tada su bili prisutni brojni politički i drugi dužnosnici i iz ovog entiteta i svi se tada kleli kako treba sve učiniti da se trapistima vrati barem dio njihove imovine koji je moguć. To je bilo prije deset godina, a nakon deset godina nije se ništa dogodilo. Kakvo je stanje bilo 1945., tako je i danas”, zaključio je pater Ivica Božinović.
Megy M. /Foto:pxll/maxportal
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Komentiraj