Puhovski: Srpska manjina ne treba imati posebne zastupnike. To pričam već 20 godina

Politički analitičar dr. Žarko Puhovski  ba N1 je komentirao aktalne teme, pogreb pape Franje,  konklavu kojom će se birati novi Papa, usjkratu dijela novca srpskim Novostima. 

“Stvar se odvijala najvećim dijelovima protokolarno. Ono što me jako veseli kao političkog teoretičara je što dolazi do izražaja demokratski precizan proces izbora pape”, osvrnuo se Žarko Puhovski na proces biranja novog pape.

Smetaju ga, međutim, ga neke netočne informacije koje su se u medijima pojavljivale tijekom posljednjeg ispraćaja pape Franje.

“Čitav svijet nije bio u Rimu – barem polovica nije bila, kao što u Rimu nisu bili ni svi najmoćniji ljudi svijeta – najmanje dvojica od petero najmoćnijih ljudi nije bilo u Rimu”, ističe analitičar koji to “pretjerivanje” pripisuje zanosu uslijed atmosfere.

Posebno je istaknuo moment koji su neki nazvali povijesnim, a to je diplomatska prilika koju je ispraćaj otvorio. Naime, Donald Trump i Volodimir Zelenski su prije početka mise proveli 15-ak minuta u razgovoru, sami, bez savjetnika.

“Je li se Duh Sveti spustio na Trumpa to ćemo vidjeti, ali ta slika je prekrasna. To djeluje nekako simpatično, ali nesimpatično je ono što se dogodilo. To završava time da su oni pristali da će barem izgubiti Krim, možda i nekih 20 posto teritorija”, ocjenjuje Puhovski.

Ističe da postoji jedno jedino rješenje.

“Promjene unutar Rusije. Ne može se pobijediti Rusiju rušenjem države izvana”, govori nadodajući da će se promjene u toj državi dogoditi za dva desetljeća. “To nije moguće drugačije”, uvjeren je.

O Stepincu

Vratio se na proces kanonizacije bl. Alojzija Stepinca: “Upozorio bih na dvije stvari. Katolička crkva ima 1728 svetaca ako me sjećanje ne vara, među njima ima i ubojica, razvratnika… Za sveca se ne traži da bude bezgrešan nego da svjedoči vjeru”, kao primjer navodeći Augustina.

“Ne mogu razumjeti zašto je to sa Stepincem državno pitanje. To stalno svi ponavljaju “nemojte gnjaviti Papu s time kad dođe”, kaže i pojašnjava:

“Papa je reagirao na politizaciju Stepinca, a ne na ustaše. On je doživio Stepinca kao previše svjetovnu figuru za njegov ukus”, smatra ističući da to jest političko pitanje, ali zbog – hrvatske javnosti. “Jer ga je ona doživljavala kao hrvatsku političku, a ne vjersku ikonu”, rekao je.

Osvrnuo se i na Franjinog prethodnika, Ivana Pavla II: “Došao je nakon velikih skandala u kuriji da bi zabašurio neke od skandala u Crkvi, bez obzira na sve druge priče. Njegova osnovna svjetovna pozicija je bila antikomunistička”, smatra, navodeći da ga to razlikuje od pape Franje:

“On sigurno nije bio komunist, to su gluposti, ali njegova svjetovna pozicija sigurno nije bila antikomunistička. Papa Franjo je odrastao u svijetu u kojem je komunizam legitiman svjetonazor”, ističe.

O srpskim Novostima

Novostima je uskraćena jedna trećina državnog financiranja koje je primao taj medij. Sa 600.000 na 400.000.

“To je pokušaj kompromisa između srbožderskog naboja kojeg je DP unio u javni život. Ta ideja da je Pupovac najveći problem u Hrvatskoj je nešto što mi se čini doista neukusnim, usput rečeno Pupovac koji bolje govori hrvatski od čitavog DP-a”, govori Puhovski i dodaje da prema tome “ispada da se manjine ne smiju baviti politikom”.

“Puno stvari koje se tamo pišu se meni ne sviđaju, ali ta ideja da se to prebacuje na nacionalnu razinu je naprosto besmislena”, smatra Žarko Puhovski, “kao što je besmisleno vidjeti to kao produženje politike srpskog svijeta, kao i histerija oko srpskih kulturnih centara koja će postati uporište ne znam čega…”

“Možete reći da su oni, kritizirajući Vladu s kojom je SDSS bio u koaliciji, kritizirali Pupovca i time unijeli unutrašnji pluralizam”, rezonira Puhovski ističući da su moguće vrlo različite interpretacije rada tjednika.

O zastupnicima Srba

“Moje duboko uvjerenje, koje govorim više od 20 godina, je da srpska manjina ne treba imati posebne zastupnice i zastupnike u parlamentu”, govori Puhovski i dodaje da to treba ukinuti.

“Imali smo jako dobru varijantu, jedinu demokratsku varijantu. Komisija za zaštitu manjina. Ona je imala pravo zaustaviti svaku odluku Sabora na tri mjeseca ako smatra da je ugroženo pravo manjina”, govori.

“To je jača kočnica za zaštitu manjina od pet-šest zastupnika”, zaključuje Puhovski.

Važno je spomenuti da se Novosti, osim novca iz Savjeta za nacionalne manjie, financiraju i preko Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

U 2023. za financiranje Novosti izdvojeno je 273.476 eura, a 2024.  iznos je povećan na 389.291 eura. Novosti su prošle godine ukupno dobili primila gotovo milijun eura od države. Točno 999. 291 eura, što je oko 83.000 eura mjesečno.

M. Marković/Foto: hrt