Najizraženiji problemi nacionalnih manjina u Hrvatskoj uključuju prava na uporabu jezika i pisma, zastupljenost među zaposlenima u upravi i pravosuđu te na prisutnost u medijima, rečeno je na predstavljanju Zbornika “Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina”.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, rekla je da se iz Izvješća o Pravu nacionalnih manjina 2023. godine mogu pročitati dobe i loše stvari.
“Najbolji rezultati u implementaciji prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i dalje se postižu u području kulturne autonomije. Kao loše ističe se uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina, osobito za srpsku i romsku manjinu, stigmatizacija ćirilice te zastupljenost manjina u medijima”, rekla je.
U obrazovanju napredak se ostvaruje povećanjem broja škola, razrednih odjela te učitelja i nastavnika u nastavi na manjinskim jezicima, no i dalje su prisutni problemi u školama s nastavom na srpskom jeziku i pismu te sa školama u kojima se formiraju isključivo ili dominantno romski razredi.
Upozorila je i na diskriminaciju zbog nacionalne pripadnosti, podrijetla te ksenofobije usmjerene na strance koji dolaze u Hrvatsku i migrantske radnike.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac osvrnuo se na poštivanje kvota o zapošljavanju Srba na državnoj i lokalnoj razini, rekavši da ima rezultata tamo gdje postoje pretpostavke, odnosno političke stranke koje na lokalnoj razini zastupaju Srbe u Hrvatskoj.
Što se tiče zapošljavanja na državnoj razini, taj se proces zamrznuo i ide u lošem smjeru.
“Ako postoje političke stranke koje kažu ta i ta manjima, u ovom slučaju, Srbi nam ne mogu participirati u Vladi, onda to završi tako da neće na svom radnom mjestu biti zadržan ni načelnik uprave u nekom ministarstvu, ako je došao na osnovi zagovaranja političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj”, rekao je Pupovac.
Smatra da postoji određena vrsta rezistentnosti, odnosno neprestanog održavanja diskriminatornih pojava prema romskoj i srpskoj zajednici i do određene mjere prema bošnjačkoj zajednici. Tradicionalne već priznate manjine, kao što su talijanska, češka, mađarska, slovačka i druge svoja prava ostvaruju nešto lakše.
“Naša manjinska politika je vrlo dobra na papiru, ali provedba u praksi još uvijek zapinje”, rekla je jedna od urednica Zbornika Antonija Petričušić.
Nakladnik Zbornika je Pravni fakultet zagrebačkog Sveučilišta a donosi petnaest priloga autorica i autora koji su sveučilišni nastavnici s Pravnih fakulteta u Hrvatskoj te istraživači s hrvatskih i inozemnih znanstvenih instituta, kao i provoditelj manjinske politike, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.
Rad je predstavljen na obljetnicu Dan ljudskih prava kako bi se naglasila važnost prava manjina.
Hina/Foto: Vidatv
