PUPOVAC ZA DELO: “Mržnja je počela oslobađanjem Gotovine i Markača!”

Predsjednička kampanja u Hrvatskoj vodi se s izrazito desnih i protumanjinskih pozicija, a zadnjih se nekoliko godina u društvu se generira “ideologija mržnje”, čemu bi se morali suprotstaviti vladajuće i oporbene stranke i građani, ustvrdio je u razgovoru za ljubljansko “Delo” saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.

“Kampanja za predsjedničke izbore, a posebno među desnim kandidatima, vodi se za sada s izrazito desnih pozicija. To u našim okolnostima znači s protumanjinske i protusrpske pozicije, s pozicije krajnjeg povijesnog revizionizma.

Time se lako generira ideologija mržnje, što se vidjelo zadnjih tjedana u odsutnosti njihove osude nasilja protiv Srba i pozivima nekih kandidata na zabranu SDSS-a i njezinog predsjednika”, kazao je Pupovac u razgovoru za vodeći slovenski list koji je objavljen u petak.

Takvi “retrogradni procesi” negativno utječu na odnose Hrvatske i Srbije i na hrvatsko-srpske odnose općenito jer se otvorena pitanja “ne rješavaju, nego koriste kao sredstvo za političke sukobe”, umjesto “obnove povjerenja i suradnje dviju država i dva naroda u procesu europeizacije” cijele regije, naveo je u razgovoru čelnik SDSS-a.”Umjesto toga, održava se ili produbljuje nepovjerenje, a europeizacije se prakticira kao balkanizacija u pogrdnom smislu te riječi”, smatra Pupovac.

“Taj se je retrogradni proces počeo razvijati nakon oslobađajuće presude dvojice generala u Haagu 2012. godine, a ojačao je 2012. nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju”, naveo je Pupovac, dodavši kako je sve onda doseglo “vrhunac” prosvjedima prilikom postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru.

U toj je kampanji protiv ćirilice na žalost, kako je dodao, sudjelovao i dio katoličkog svećenstva, a desne udruge i nova vlada nakon Milanovićeve to su pretvorile u “državnu politiku”.

Te su kampanje ostavile duboko korijenje u hrvatskom društvu s ambicijom da se prošire i postanu dominantni stup u političkom životu, onako kako se to događa i u nekim drugim europskim državama, navodi Pupovac u razgovoru za “Delo”.

Ponovio je i svoja poznata stajališta o slučajevima povijesnog revizionizma, spomenuvši relativizaciju Jasenovca i NDH, te istaknuo kako je antifašizam “temelj današnje Europe”, a da, ako se to negira, onda se ne zna “što je moralno, a što amoralno, što je istinito, a što ne i što je dozvoljeno, a što nije”.

Nijekanje ustaških zločina u Jasenovcu i relativizacija NDH jedan je od najtežih oblika revizionizma, kazao je Pupovac, napomenuvši da su posljedice toga opasne za katoličko-pravoslavne i hrvatsko-srpske odnose, ali “i za Europu”.

To otvara prostor i za druge povijesne revizionizme, priprema teren za obnovu zločinskih ideologija koje su dovele do koncentracijskih logora kao politike, ideologije nacizma i ustaštva, kazao je predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac, te se založio za stvaranje široke političke platforme kojom bi se te stvari popravilo, a u kojoj bi sudjelovale vodeće političke stranke i građani.

Kako bi se politika zaštitila od rizika koje donosi ekstremna desnica, potrebno je stvoriti svijest o tom riziku za cijelo društvo, a u tome bi morale sudjelovati svi oni kojima je stalo do toga da ekstremne desne politike ne postanu nacionalni politički mainstream, naveo je Pupovac.

On je odgovorio i na pitanje o tome ne doprinosi li neraspoloženju prema Srbima u Hrvatskoj i atmosferi o kojoj govori i to da većina srpskih zločina iz devedesetih godina još nije istražena, a akteri sudski procesuirani, s čime se nije složio.

“U Hrvatskoj u zadnjih 5-6 godina djeluju snage koje tvrde da Srbi nisu bili kažnjeni. Zapravo je sasvim obrnuto, jer za zločina protiv Srba, poput etničkog čišćenja i kršenja međunarodnog prava, za onemogućavanje vraćanja izbjeglica, skoro nitko nije odgovarao. Tom pričom da Srbi nisu odgovarali za ratne zločine želi se zapravo održavati ratnu atmosferu, poništiti rezultate mirne reintegracije istočne Slavonije te nagnati Srbe s tog područja da se isele”, ustvrdio je Pupovac.

R.I. /Hina/Foto: Saša Ilić ras