U ranim jutarnjim satima, u 6:12, na adresi Rjazanski prospekt u Moskvi, sedam kilomatara od Kremlja, od eksplozivne naprave postavljene na električni romobil, ubijeni su general Igor Kirillov, zapovjednik ruskih nuklearnih, bioloških i kemijskih snaga. Pognuo je i njegov pomoćnik.
Ubijeni su na izlasku iz zgrade dok su išli prema službenom automobilu u kojem ih čekao vozač koji je došao po generala. Vozač je preživio, a zadobio je potres mozga te ozljede po licu i rukama.
General Kirilov bio je vrlo blizak Vladimiru Putinu te je jedan od vodećih prorežimskih vojno-političkih ratnohuškačkih jastrebova. Bio je šef ruske vojske za nuklearnu, biološku i kemijsku zaštitu, a prije nekoliko dana u Ukrajini su ga u odsutnosti optužili za “uporabu kemijskog oružja na ratištu”. Zbog njegove aktivnosti u ratu Velika Britanija, Kanada i Ukrajina protiv su njega uvele sankcije.
Prema navodima moskovskog Komersanta, eksplozivna naprava sadržavala je 300 grama trotila, a aktivirana je ili pozivom na mobitel ili radiosignalom.
Moskovski RBK iz izvora istrage navodi kako se “osoba koja je aktivirala napravu” nalazila nedaleko od zgrade te je odmah provjereno nekoliko automobila i ljudi koji su bili u blizini mjesta napada.
Ruski državni mediji javljaju da je general Kirilov odmah podlegao ranama, a moskovski Komersant već u svom prvom izvještaju za eksploziju sumnjiči ukrajinsku vojnu obavještajnu službu, između ostalog i zato što je nedavno Kijev generala Kirilova stavio na popis “ratnih zločinaca”, ali i zato što je jedna od visokih vojnih ličnosti, blizak Vladimiru Putinu te je jedan od vodećih prorežimskih vojno-političkih ratnohuškačkih jastrebova.
Mihailo Podoljak, savjetnik u Uredu predsjednika Volodimira Zelenskog, odbacio optužbe za umiješanost Ukrajine u ubojstvo generala Kirillova:
“Ukrajina ne rješava probleme na ovaj način”, rekao je Podoljak u intervjuu za YouTube kanal The Breakfast Show dodajući da se sve odluke donose samo na bojnom polju, a ne “negdje vani”.
No, Reuters i AP, pozivajući se na svoje visoke izvore u Kijevu, navode da “odgovornost za likvidaciju preuzima Ukrajina”. I Kijevskaja pravda te ukrajinsko izdanje RBK navode da iza atentata “stoje ukrajinske obavještajno-sigurnosne službe”. Iato je objavio Kyiv Post.
No, tko god stajao iza likvidacije generala Kirilova, to je velik udarac za Vladimira Putina i njegov prestiž, pogotovo ako mu doista Ukrajinci, koje on stalno omalovažava i ponižava, švrljaju po Moskvi i ubijaju pouzdane ljude.
Ubiti zapovjednika tako važnog vojnog sektora i jednog od glavnih ljudi u ruskoj vojsci sigurno nije lako, a ima velik odjek.
Atentat je pokazao da su i vrlo štićene i pouzdane režimske osobe laka meta, i to usred Moskve, u vrlo štićenim i nadgledanim dijelovima grada, te da unatoč svim obavještajno-sigurnosnim naporima glavne represivne poluge ruskog režima nisu u stanju zaštititi vodeće ljude vlasti, pa čak ni vojne zapovjednike iz Putinova kruga.
Od početka invazije na Ukrajinu u Rusiji je izvedeno više napada na vojne i javne ličnosti koje su podržavale rat.
U travnju 2023. likvidiran je “vojni dopisnik” Maksim Fomin, poznat kao Vladlen Tatarski. Meduza navodi da je za njegovo ubojstvo optužena Darija Trepova koja je, prema tvrdnjama istražitelja, djelovala po nalogu ukrajinskih specijalnih službi.
U srpnju 2024. u Moskvi je eksplodirao automobil, pri čemu je ozlijeđen Andrej Torgašov, časnik Glavnog stožera ruskih oružanih snaga.
Jedan od najspektakularnijih slučajeva je pogibija Darije Dugine, kćeri Putinova ideologa i političkog stratega Aleksandra Dugina, u kolovozu 2022. godine.
