U emisiji Skener HRT-a novinarka Karolina Vidović Krišto izdvojila je velik broj tiskanih izdanja najrelevantnijih novina u svijetu koje su na svojim naslovnicama prenijele vijest o hrvatskom general-bojniku Slobodanu Praljku, koji je izgovorio riječi:
“Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu.”, i oduzeo si život.
GLAVNA VIJEST NA NASLOVNICAMA SVJETSKIH NOVINA
Generalu Praljku svoju su naslovnicu posvetili španjolski El Pais i La Vanguardia, Turski Miliejet, grčki Kaohmepinth i Ta Nea, britanski The Times i Daily Telegraph, urugvajski El Observador, talijanski Il Gazzettino i Corriere della sera, i mnogi drugi, ističući kako je hrvatski general počinio samoubojstvo nakon izricanja presude, pitajući se kako je to moguće, govoreći o otrovu na haškome sudu te prenoseći generalove riječi kako nije ratni zločinac.
OVAKVU PRESUDU OSIGURAO JE HIBRIDNI RAT I MEDIJSKE MANIPULACIJE
Vidović Krišto naglasila je kako se, pogotovo u hrvatskim medijima, mnogo govori o hibridnom ratu i medijskim manipulacijama za koje su mnogi složni da su upravo oni uzrokovali ovakvu presudu, te kako će osuđujuća presuda imati možebitne dalekosežne posljedice za Hrvatsku.
GENERAL JE I SVOJIM POSLJEDNJIM ČINOM ZAŠTITIO HRVATSKU
Među komentarima se dalo čuti i kako je general Praljak ovim svojim posljednjim činom ponovno zaštitio Hrvatsku i stao u obranu hrvatskih nacionalnih interesa, jer je izložio sebe, kako je svojim činom poput plašta zagrnuo Hrvatsku, i na sebe privukao gromove.
Vidović Krišto istaknula je kako uza sve komentare ostaje nepobitna činjenica kako su mediji diljem svijeta prenijeli vijest o generalu Praljku. U medijskom prostoru njegov je čin potpuno zasjenio samu presudu i otegotne okolnosti za Hrvatsku.
TEZA O ZLOČINAČKOM POTHVATU TEMELJENA JE NA FALSIFIKATU
Što se same presude tiče, Vidović Krišto podsjetila je kako je termin “udruženi zločinački pothvat” potvrđen iz prvostupanjeske presude iz ožujka 2013., koja se ovih dana prenosi u velikom broju BiH medija.
Citirala je slijedeći dio:
“Vijeće je zaključilo, da su već u prosincu 1991. članovi rukovodstva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (među kojima je Mate Boban), i čelnici Hrvatske (među kojima je Franjo Tuđman) ocijenili da je za ostvarivanje krajnjeg cilja, to jest za uspostavljanje hrvatskog entiteta, neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva na teritorijama za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni.”
KLJUČNO SVJEDOČENJE U HAAGU U TRAVNJU 2009.
Posebno je naglasila kako je na suđenju u den Haagu u travnju 2009. svjedočio jedan od sudionika toga sastanka. Suci su ga pitali je li bio na tom sastanku i pročitali su mu upravo ovaj dio kao dio navodnih zaključaka s istoga, što se može pročitati na stranicama haškog suda 39.070 do 39.076.
Svjedok je potvrdio da je bio na tom sastanku ali je i jasno naglasio kako ništa tomu slično na tom ili na bilo kojem drugom sastanku nije izgovoreno a kamoli zaključeno, te kako je izvješće s tog sastanka falsifikat.
Međutim, upravo i na ovoj od svjedoka pobijenoj rečenici gradila se teza o udruženom zločinačkom pothvatu. U svim daljnjim koracima hrvatske države vezanima uz moguću reviziju postupka od iznimne je važnosti dokazati ovu – prema riječima svjedoka – krivotvorinu sa sastanka 23. prosinca 1993., na kojoj je poslije građena teza o tzv. Udruženom zločinačkom pothvatu, rekla je Vidović Krišto.
KLJUČNIH 7 ČINJENICA KOJE POBIJAJU TEZU O ZLOČINAČKOM POTHVATU I AGRESIJI NA BiH
Dodala je kako se u medijima uglavnom prenose ovi dijelovi prvostupanjske presude, a gotovo nigdje se ne spominju činjenice koje ovu i ovakvu presudu stavljaju u kontekst potpunog apsurda:
“Kada netko nastoji nametnuti tezu o zločinačkom pothvatu ili agresiji na BiH, treba izdvojiti u najmanju ruku 7 ključnih i lako provjerljivih činjenica koje su same po sebi negacija takvih teza”, rekla je Vidović Krišto, te ih nabrojala:
1. Hrvatska je prva država koja je priznala BiH 1992.
2. Hrvatska od 1991. trpi napade JNA i srpskog agresora s teritorija Bosne i Hercegovine
3. U Hrvatskoj je osnovan glavni logistički centar za opskrbu Armije BiH koji je radio neprekidno i tijekom muslimansko-hrvatskog sukoba
4. U Hrvatskoj su ustrojene i obučavane 2 brigade Armije BiH
5. Sva logistička, ratna i humanitarna pomoć od 1992. do kraja rata u BiH nesmetano se odvijala preko Hrvatske
6. Hrvatska je zbrinula više od 500 tisuća prognanika i izbjeglica iz BiH, a kroz našu je državu nesmetano prošlo preko milijun prognanika i izbjeglica
7. Hrvatska je zbrinula i liječila više od 10 tisuća ranjenika Armije BiH – od 1992. do 1995.
BRITANSKA HUMANITARKA SVJEDOČILA O GENERALOVOJ POMOĆI PRI SPAŠAVANJU MUSLIMANA
Navela je i primjer britanske humanitarke Sally Becker. “Kada je trebalo spašavati djecu iz ratnog vihora upravo joj je general Praljak osobno pomagao i pisao potrebne dozvole i propusnice – i spašen je velik broj muslimanske djece i njihovih majki.”, rekla je Vidović Krišto te podsjetila i na poznatu snimku iz 1993. kada se general Praljak osobno popeo na prvi kamion UN-ova konvoja kako bi svojim autoritetom osigurao prolazak humanitarne pomoći bošnjačkoj strani u istočnom Mostaru.
MORE STUDENATA I MLADIH MOLILO ZA POKOJNOG GENERALA PRALJKA
Od svih spontanih i organiziranih molitvenih bdijenja i molitvi za general-bojnika Slobodana Praljka Vidović Krišto izdvojila je sv. Misu zadušnicu koju je u četvrtak navečer u crkvi sv. Mati Slobode u Zagrebu služio don Damir Stojić. “Bilo je oko 2000 ljudi, uglavnom mladih, more studenata je došlo moliti se za generala.”, prenijela je Vidović Krišto.
PIŠITE! SAMO PIŠITE. PIŠITE POIMENCE!
Za kraj je izdvojila jedno sjećanje hrvatskih dragovoljaca i branitelja sa zadnjeg susreta s generalom Praljkom 2012., za vrijeme njegova liječenja u Hrvatskoj. On je tada u nekoliko navrata apelirao na sve njih, rekavši im: “Pišite, samo pišite. Vi ste suvremenici svih ovih događaja. Pišite poimence.” “Mislim da to treba biti zalog svima nama.”, zaključila je Vidović Krišto.
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj