Maxportal je godinama pratio maratonsko suđenje pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu.
Maxportal je u proteklim godinama nazočio na brojnim raspravama tog najdužeg maratonskog predmeta USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa tako i na iznošenju obrane i završene riječi optuženih te i izricanju presude dana 4. svibnja 2023 godine.
Objavljeni su i video zapisi sa završne riječi Slavena Čolaka kao jednog od optuženih u tom kaznenom postupku, a u kojoj završnoj riječi su i svi nazočni mediji ( a nazočni su bili gotovo svi) imali priliku i javno te neposredno pred Županijskim sudom u Zagrebu saznati za mnogobrojne konkretno navedene teške oblike zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba u svim fazama postupka tzv. „HPB Bankomat“, i u fazi predistražnih radnji, i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu.
Maxportal će u ovom serijalu od 100 nastavaka objaviti više od 100 teških oblika prijavljenih i dokumentiranih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih tijekom razdoblja prosinac 2009. godine – 2024. godine od strane državnih i pravosudnih tijela i institucija te njihovih odgovornih osoba kojima je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen te godinama nezakonito vršen progon neviđenih razmjera nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland iz Samobora, a u kojim višegodišnjim zlouporabama i nezakonitostima su sudjelovali Državno odvjetništvo RH, USKOK, ŽDO Zagreb i MUP te njihove odgovorne službene osobe ( Sani Ljubičić, Saša Manojlović i dr.), Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao pravni slijednik HFP-a i AUDIO te njihove odgovorne osobe (Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO, Dubravka Jakić Maurman – pravna služba HFP-a i dr.), Hrvatska poštanska banka d.d. te njene odgovorne osobe (Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB d.d. i dr.), itd.
Kako smo već i prethodno objavili, pri kraju je izrada dokumentarnog filma pod nazivom „Institucionalni kriminal – Kako je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen?!“ čija se promocija očekuje u jesen ove godine.
Turudićeva odluka
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić prije nekoliko dana donio je odluku kojom se zabranjuju istupi u javnosti zamjenicima državnih odvjetnika koji su u proteklih 15-ak godina prakticirali unaprijed u javnosti optuživati i osuđivati osobe koje su bile predmetom istraga i optužnica, a čime su isti, s posebno otegotnom okolnosti kao službene osobe, grubo narušavali pravnu sigurnost i temeljna prava i načela zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom.
Načelo „presumpcije nevinosti“ temeljno je načelo funkcioniranja uređene pravne države koje je propisano zakonom i zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom. U našoj državi, presumpcija nevinosti već je dugi niz godina samo „mrtvo slovo na papiru“.
Načelo presumpcije nevinosti optuženika ili okrivljenika već godinama bez ikakve kontrole i sankcija krše mnogi u Republici Hrvatskoj, a što je posebno zabrinjavajuće čak i oni čija je nadležnost i zakonska obveza zaštititi pravni i demokratski sustav Republike Hrvatske koji će svim osobama u Republici Hrvatskoj jamčiti pravnu sigurnost i temeljna prava propisana zakonom i zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom.
A to su između ostalog, u prvom redu pravo na zaštitu prava vlasništva, pravo na pravedno i pošteno suđenje, poštivanje načela presumpcije nevinosti optuženika ili okrivljenika, itd. Medijski najeksponiraniji predmet USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ najbolji je primjer sustavnog višegodišnjeg kršenja gotovo svih prava optuženika, odnosno okrivljenika u svim fazama tog iskonstruiranog kaznenog postupka koji je nakon više od 14 godina trajanja pred Županijskim sudom u Zagrebu okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu.
I tijekom istrage, i u fazi odlučivanja o optužnici, i u fazi trajanja glavne rasprave, svi osumnjičeni, optuženi, odnosno okrivljeni su od strane mnogih neodgovornih obnašatelja dužnosti bez ikakve zadrške i znaka upitnika unaprijed pred cjelokupnom javnosti optuživani te čak unaprijed i osuđeni. I od strane medija, i od strane brojnih hrvatskih „političara“, i od strane bivših glavnih državnih odvjetnika, a što je nedopustivo i pogubno po pravni sustav Republike Hrvatske i vladavinu prava.
Stoga je tijekom odabira novog glavnog državnog odvjetnika 2024. godine s potpunim pravom stavljen poseban akcent na poštivanje načela presumpcije nevinosti, a o čemu je više pitanja kandidatima za glavnog državnog odvjetnika postavljeno od strane saborskih zastupnika.
Ivan Turudić je kao kandidat za glavnog državnog odvjetnika, odgovarajući pred Hrvatskim saborom na zastupničko pitanje Krunoslava Katičića te i više ostalih saborskih zastupnika istaknuo kako će kao glavni državni odvjetnik posebnu pažnju staviti na poštivanje načela presumpcije nevinosti.
I zaista, najnovija odluka glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, a kojom se za vrijeme trajanja postupaka zabranjuje u javnosti zamjenicima državnih odvjetnika iznositi svoje stavove, mišljenja i zaključke vezane uz konkretne predmete, prvi je pozitivan iskorak ka uspostavi pravne države i poštivanja načela presumpcije nevinosti kao jedno od temeljnih načela na kojima počiva svaka uređena pravna država.
Taj pozitivan iskorak se očekuje i od svih ostalih predstavnika državne, pravosudne i zakonodavne vlasti koji su u proteklim godinama vrlo često neodgovorno te bez ikakve zadrške pred cjelokupnom javnosti unaprijed optuživali pa čak i unaprijed osuđivali osobe protiv kojih su bili u tijeku istražni ili kazneni postupci, a nakon čega su te unaprijed u javnosti optuživane i osuđivane osobe po završetku postupaka oslobođene od bilo kakve odgovornosti.
Takvim krajnje neodgovornim postupanjem pojedinaca iz državne, pravosudne i zakonodavne vlasti je na najgrublji mogući način narušena pravna sigurnost i temeljna prava optuženih, odnosno okrivljenih, a kasnije oslobođenih osoba koje su godinama diskreditirane u javnosti bez ikakve zakonske i pravne osnove.
U konačnici, takvo neodgovorno postupanje pojedinaca iz državne, pravosudne i zakonodavne vlasti posljedično nosi i štetu koju će u konačnici snositi Republika Hrvatska, odnosno svi njeni građani. U nastavku ovog serijala objavljujemo samo neke od više desetaka primjera kršenja temeljnih prava optuženih, odnosno okrivljenih, a kasnije oslobođenih osoba u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.
BROJNE MEDIJSKE OBJAVE U FAZI ISTRAGE TZV. „HPB BANKOMAT“ KOJIMA SU OSUMNJIČENI UNAPRIJED PROGLAŠENI KRIVIM A NJIHOVI PROJEKTI POTPUNO ZAUSTAVLJENI
Istražni postupak tzv. „HPB Bankomat“ pokrenut u prosincu 2009. godine popraćen je medijskim linčem neviđenih razmjera ( više od 1 000 medijskih objava) kojim su svi osumnjičeni i pritvoreni odmah prijekim putem te bez ikakvog znaka upitnosti pred cjelokupnom hrvatskom javnosti unaprijed proglašeni krivim, sve to bez poštivanja temeljnog načela presumpcije nevinosti zajamčenog Ustavom RH i Europskom konvencijom.
Tako su već u prvim mjesecima istražnog postupka tzv. „HPB Bankomat“, dakle još u fazi istrage, objavljeni brojni bombastični naslovi u medijima kojima se na sve moguće načine diskreditiralo osumnjičene, pa je tako primjerice, odmah nakon uhićenja Slavena Čolaka kao vlasnika projekta Fantasyland u Samoboru, Večernji list dana 22.02.2010. godine objavio veliki članak pod naslovom „Šmidhen se neće obnoviti jer je vlasnik završio u Remetincu“.
U tom članku Večernjeg lista, bez ikakvog znaka upitnika navodi se između ostalog slijedeće, citirano:
“Veliki projekt obnove nekad popularnog kupališta Šmidhen u Samoboru, na mjestu kojega su trebali biti sagrađeni vodeni i zabavni park, propao je nakon što su u akciji Bankomat uhićeni Boris Šimunić i Slaven Čolak, njegovi idejni začetnici. Šimunić je uhićen jer je od Hrvatske poštanske banke bez jamstva dobio kredit od 53 milijuna kuna, a Čolak jer je čelnike banke poticao na zloporabu položaja.”
Presumpcija nevinosti za optužene ne samo da nije postojala, već je nije bilo niti u naznakama, barem ne za optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“. U konačnici, provedenim dokaznim postupkom na Županijskom sudu u Zagrebu je utvrđeno da nitko od optuženih nije počinio nikakvu zlouporabu niti je itko ikoga poticao na zlouporabu.
Boris Šimunić je kao osiguranje za povrat kredita Hrvatskoj poštanskoj banci predao pod zalog i višestruko veći hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 29 milijuna EUR-a ( cca 220 milijuna kuna) te je u razdoblju 2006.g. – 2009.g. prema HPB-u po kreditnim plasmanima HPB-a odobrenim Borisu Šimuniću uplaćeno i više od 20 milijuna kuna po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Postavlja se sasvim logično pitanje tko je Večernjem listu dao neistinite informacije koje su plasirane u javnost tijekom istrage, i to samo 4 dana nakon što je uhićen Slaven Čolak.
U fazi istrage, dakle prije otvaranja glavne rasprave u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, i brojni drugi mediji izvršili su stotine objava kojima se javnost dezinformirala na način da su putem medija plasirani neistiniti podaci te osumnjičeni unaprijed proglašeni krivima, sve to bez ikakvog znaka upitnika i prije nego je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“.
U konačnici, medijski najeksponiraniji kazneni postupak tzv. “HPB BANKOMAT” je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu te je presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. u vlasništvu Slavena Čolaka kao i utvrđeno da Slaven Čolak nije počinio nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
ZLOUPORABE TUŽITELJICE SANI LJUBIČIĆ POČINJENE U SVIM STADIJIMA POSTUPKA TZV. „HPB BANKOMAT“ – lažno prikazivala pred sudom i javnosti da su krediti odobreni bez ikakvih sredstava osiguranja, krivotvorila službenu dokumentaciju, ovjeravala neistiniti sadržaj, skrivala službenu dokumentaciju iz istrage,…
Slaven Čolak je i u svojoj obrani i završnoj riječi pred Županijskim sudom u Zagrebu istaknuo brojne teške oblike zlouporaba i nezakonitosti koje su počinjene od strane Državnog odvjetništva RH, USKOK-a, ŽDO Zagreb i MUP-a te njihovih odgovornih službenih osoba ( Sani Ljubičić, Saše Manojlovića i dr.), Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP-a) i njegovog tadašnjeg predsjednika Vedrana Duvnjaka i dr. Maxportal je objavio i brojne kaznene prijave Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. protiv Sani Ljubičić i dr. temeljem kojih su postupci u tijeku pred nadležnim pravosudnim tijelima i sudskim instancama.
Maxportal je objavio kaznenu prijavu vezano uz nezakonito postupanje tužiteljice Sani Ljubičić koja je pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu Krešimirem Devčićem lažno prikazala da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da niti Slaven Čolak, niti društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.
Maxportal je objavio i kaznenu prijavu vezano uz nezakonito postupanje tužiteljice Sani Ljubičić koja je kao službena osoba sačinila optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ sa iskonstruiranim i neistinitim navodima u kojoj je između ostalog lažno prijavila – optužila Slavena Čolaka, te Borisa Šimunića kao korisnika kredita br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna neistinito navodeći da je Hrvatska poštanska banka plasirala Borisu Šimuniću kredit br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna čime je Hrvatska poštanska banka d.d. oštećena u iznosu od 33.600.000,00 kuna, te da je time stečena protupravna imovinska korist korisnika kredita Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33.600.000,00 kuna a što nije niti teoretski moguće obzirom da je Hrvatska poštanska banka d.d. (a što proizlazi i iz dokazne dokumentacije koja je pribavljena tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić ) sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna direktno doznačila na račun Trgovačkog suda u Zagrebu kao dio kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor površine 202 404 m2, a na kojoj nekretnini je i na današnji dan uknjižena Hrvatska poštanska banka d.d. kontinuirano od 26. lipnja 2006.g., sada već više od 18 godina te je za odobreni kreditni plasman br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna (cca 4,5 milijuna EUR-a) HPB d.d. pod teret Banke stavio hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti od 17 milijuna EUR-a.
Maxportal je objavio i kaznenu prijavu vezano uz nezakonito postupanje tužiteljice Sani Ljubičić koja je kao službena osoba USKOK-a lažno prikazivala pred Županijskim sudom u Zagrebu i hrvatskom javnosti da je Hrvatska poštanska banka odobrila kreditni plasman br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna bez ikakvih sredstava osiguranja čime je Hrvatska poštanska banka d.d. navodno oštećena u iznosu od 33.600.000,00 kuna, a sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene tijekom istrage koja je izvršena upravo po nalogu tužiteljice Sani Ljubičić jasno proizlazilo da je za odobreni kreditni plasman br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna (cca 4,5 milijuna EUR-a) HPB d.d. pod teret Banke stavio hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti od 17 milijuna EUR-a te jasno proizlazilo i da je po kreditnom plasmanu HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna u razdoblju 2006.g. – travnja 2009.g. uplaćeno u korist HPB d.d. više od 15 milijuna kuna po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Maxportal je objavio i kaznenu prijavu vezano uz zlouporabe i nezakonitosti USKOK-a i njegovih odgovornih službenih osoba ( Sani Ljubičić, Saše Manojlovića) koji su više od 6 godina od suda i optuženih skrivali službenu dokumentaciju iz istražnih radnji u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, i to vjerovali ili ne, radi se o financijsko-knjigovodstvenom nalazu i mišljenju vještaka Ante Blaževića koji je u vrijeme izrade vještačenja 2010. godine pa sve do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika Uprave Banke Splitsko-Dalmatinske koja se u to vrijeme nalazila u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, inače supruge tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a nakon čega je ta Banka Splitsko-Dalmatinska otišla u stečaj.
Maxportal je objavio i kaznenu prijavu vezano uz nezakonito postupanje tužiteljice Sani Ljubičić koja je kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem Ivana Turudića lažno prikazala da je Slaven Čolak korisnik kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita te lažno prikazala da se vještačio cjelokupni portfelj kredita Hrvatske poštanske banke d.d. pa da iz tog razloga u odnosu na Slavena Čolaka nije bilo potrebno izdavanje pisanog naloga USKOK-a za vještačenje sukladno obvezujućoj odredbi iz članka 309. Zakona o kaznenom postupku (a sve to protivno zakonu te unatoč činjenici da je Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koje proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka nije bila korisnik kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. te imala i saznanja da nikada nije vještačen cjelokupni kreditni portfelj Hrvatske poštanske banke d.d.), itd.
I deseci ostalih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba biti će objavljeni u ovom serijalu.
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat.
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 1
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 2
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 3
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 4
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 5
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 6
NARUŠAVANJE PRAVE SIGURNOSTI I PRESUMPCIJE NEVINOSTI OD STRANE VRHOVNOG SUDA RH I USTAVNOG SUDA RH
Slaven Čolak je kao tadašnji pritvorenik u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske radi neosnovanog određivanja istražnog pritvora, međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske odbio je ustavnu tužbu uz skandalozno obrazloženje koje je nedopustivo u uređenim pravnim državama, a koje glasi, citirano: „Bez obzira na presumpciju okrivljenikove nevinosti, javni interesi pretežu nad interesom pojedinca za slobodom“.
Prethodno navedena skandalozna odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske izazvala je zgražanje pravnih stručnjaka o čemu su mediji već pisali prije gotovo 13 godina.
Nakon što je optužnica tzv. „HPB Bankomat“ 2011.-te godine odbačena od strane optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, uslijedilo je i nezakonito postupanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske i njegovih odgovornih osoba koji su prihvatili žalbu USKOK-a i potvrdili iskonstruiranu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ uz skandalozno obrazloženje da citirano „…unatoč nepostojanju materijalnih dokaza, organizirana grupa djeluje pod velom tajnosti pa se iz tog razloga dokazi imaju izvesti na glavnoj raspravi jer možda neko nekoga oda.“
Takvim nezakonitim rješenjem Vrhovnog suda kojim se unatoč nepostojanju materijalnih dokaza ti nepostojeći dokazi moraju izvesti na glavnoj raspravi, Županijski sud u Zagrebu je bez ikakve zakonske i pravne osnove stavljen u poziciju da provodi istražne radnje u fazi glavne rasprave, iako je provođenje istrage isključiva nadležnost i zakonska obveza tijela kaznenog progona (MUP,, USKOK, PNUSKOK,..) prije eventualnog podizanja optužnice a ne sudova u fazi glavne rasprave.
Rezultat takvog nezakonitog postupanja Državnog odvjetništva i USKOK-a s jedne strane, te Vrhovnog suda Republike Hrvatske s druge strane, imao je za posljedicu kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ koji je pred Županijskim sudom u Zagrebu potrajao 14 godina, a u kojem postupku pred sudom je saslušano 100 svjedoka te provedeno i čitav niz drugih dokaznih radnji kao posljedica nezakonitog postupanja Državnog odvjetništva, USKOK-a i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Prethodno navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavljaju teški oblik narušavanja pravne sigurnosti i temeljnih prava i načela propisanih zakonom i zajamčenih Ustavom RH i Europskom konvencijom.
NARUŠAVANJE PRAVE SIGURNOSTI I PRESUMPCIJE NEVINOSTI OD STRANE GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA DINKA CVITANA
Bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan je u travnju 2018. godine prilikom davanja izvješća o radu DORH-a pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti istaknuo kako je tužiteljica Sani Ljubičić za predmet tzv. „HPB Bankomat“, citirano „s pravom dobila državnoodvjetničku nagradu“. Navedenu izjavu, a koja je čak i lažna, Dinko Cvitan je istaknuo u travnju 2018. godine za vrijeme trajanja glavne rasprave u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“, a što zasigurno predstavlja nedozvoljen pritisak na sud i narušavanje temeljnih prava optuženih, a kasnije 2023. godine oslobođenih osoba u predmetu tzv. „HPB Bankomat.“
Naime, bio je to odgovor Dinka Cvitana na pitanje saborskog zastupnika Ivana Vilibora Sinčićakoji je spomenuo brojne nepravilnosti i prijave protiv odgovornih osoba u DORH-u, krivotvorenja službenih spisa, preplaćivanja sudskih vještaka višestruko nego je propisano, nepostupanje po kaznenim prijavama (….)
“Umjesto da državno odvjetništvo progoni kriminal, on se stavio u službu zataškavanja kriminala. Osim što su stradale brojne fizičke osobe, naši građani, pogotovo oni koji su prijavljivali nepravilnosti, stradalo je hrvatsko gospodarstvo”, kazao je Sinčić.
Cvitan se zabunuo ili je namjerno lagao?
Dinko Cvitan je u svom odgovoru nahvalio Sani Ljubičić spomenuvši i državnoodvjetničko priznanje koje je navodno dobila za slučaj tzv. „HPB Bankomat“. Budući da je slučaj još uvijek bio u postupku ta informacija nas je silno začudila pa je Maxportal DORH-u poslao upit:
“Bivši glavni državni odvjetnik RH Dinko Cvitan u Saboru je u srijedu 18. 04. 2018. izjavio da je Sani Ljubičić, današnja zamjenica Glavnog glavnog državnog odvjetnika, 2009 godine ( tada državna odvjetnica u ŽDO Zagreb) primila Državnoodvjetničku nagradu za optužnicu u slučaju Hrvatske poštanske banke (‘slučaj Bankomat’ )
Molimo odgovor na pitanje:
– Tko je dodijelio Državno odvjetničku nagradu g. Sani Ljubičić.
– Zbog čega je nagrađena g. Sani Ljubičić
– Je li uobičajeno nagrađivanje ako su postupci u tijeku (Slučaj bankomat je u prvostupanjskom postupku)
– Je li nagrađivanje osobe koja je u postupku i prejudiciranje rješenja i pritisak na sud
Javnosti je poznato da je taj postupak u tijeku, pravno nije dovršen pa izaziva čuđenje da se nagrađuje nekoga a da nije poznat ishod slučaja. (Što ako bude negativan po g. Sani Ljubičić)
Nakon desetak dana iz DORH-a smo dobili odgovor:
“Današnja zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Sani Ljubičić primila je 2010. godine, tada kao zamjenica Ravnatelja u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnoodvjetničko priznanje za osobito stručan i uspješan rad u predmetu poznatijem kao Index.
Napominjemo da je priznanje primila zajedno, s također tada zamjenicom Ravnatelja u USKOKU, Tamarom Laptoš. Državnoodvjetničko priznanje joj je dodijelio tadašnji Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić u ime Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske javnim glasovanjem nakon provedene rasprave po prijedlozima i obrazloženjima, daje mišljenje o prijedlozima, što je u konkretnom slučaju i učinjeno 6. svibnja 2010. kad je Kolegij DORH-a jednoglasno dao mišljenje da se dvjema zamjenicama dodijeli navedeno priznanje.“
Dakle, Sani Ljubičić nije, kako je to u Hrvatskom saboru naglasio bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, dobila Državnoodvjetničku nagradu za slučaj Bankomat, nego za progon osumnjičenih u aferi Index.
Usput je Dinko Cvitan spočitavao Sinčiću da je neupućen pa spominje sumnje u kriminal u samom DORH-u.
Evo kako je to izgledalo u Saboru, pogledajte video:
Dosadašnja nezakonita i protuustavna praksa tužitelja poput Sani Ljubičić, Saše Manojlovića, Dinka Cvitana i dr. koji su u proteklih 15-ak godina za vrijeme trajanja postupaka prakticirali unaprijed u javnosti optuživati i osuđivati osobe koje su bile predmetom istraga i optužnica, a čime su isti s pozicije moći, i to s posebno otegotnom okolnosti kao službene osobe, grubo narušavali pravnu sigurnost i temeljna prava i načela zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom, prekinuta je najnovijom odlukom glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića kojom se zabranjuju istupi u javnosti zamjenicima državnih odvjetnika.
Također, brojni su hrvatski političari, ministri i drugi dužnosnici koji su pred Hrvatskim saborom i javnosti vrlo često za vrijeme trajanja kaznenih postupaka prakticirali unaprijed optuživati i osuđivati osobe koje su bile predmetom istraga i optužnica, a posebice vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“, o čemu će maxportal također objaviti dokaze te i video zapise.
Pratite nas svakodnevno na Maxportalu, objavljujemo nove zanimljivosti u ovom serijalu.
D.M. /Foto: Press
