“Slava Ukrajini! Herojima slava!” postao je 2018. službeni pozdrav Ukrajinske vojske koji je zamijenio stari slogan iz sovjetskog doba “Zdravo, drugovi vojnici!”.
Manje od četiri godine prošle su od vremena kada su hrvatski nogometaš Domagoj Vida i član stručnog stožera Ognjen Vukojević naišli na osudu FIFA-e, međunarodne i domaće javnosti radi videa u kojem pozdravljaju sa „Slava Ukrajini“ tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji do vremena kada je isti pozdrav u Saboru izgovorio premijer Andrej Plenković i za to zaradio dugi pljesak svih okupljenih zastupnika.
Hrvatski premijer nije sam istrčao s tim pozdravom. Tako u zadnjih tjedan dana svaku svoju video poruku najprije s ulica Kijeva, a potom iz bunkera, završava ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a tako je završio i svoje video obraćanje Europskom parlamentu prije nekoliko dana koje je naišlo na dugačak pljesak europarlamentaraca.
Međutim, pozdrav su nakon ruske invazije na Ukrajinu počeli u svojim službenim govorima koristiti i brojni zapadni političari, uključujući i samu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen.
Nije li „Slava Ukrajini“ nacionalistički pozdrav koji je ekvivalent hrvatskom „Za dom spremni“, pitanje je s kojim nam se ovih dana obratilo više čitatelja, piše fact checking portal Faktograf.
Pozdrav nacionalista Bandere i njegovih jedinica koje su počinile masakr nad Poljacima
Prvu pojavu tog pozdrava povjesničari bilježe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, gdje se od ukrajinskih studenata u Harkivu pozdrav proširio prema zapadu Ukrajine, a potom je korišten u Prvom svjetskom ratu kada su se tijekom 1917. i 1918., zajedno s njemačkim i austrougarskim vojnicima, vojne jedinice kratkotrajne Ukrajinske Narodne Republike borile protiv ruskih snaga.
“Slava Ukrajini” na prosvjedu Washington square parku
Međutim, tek 1930. godine počeo se masovno koristiti i postao je pozdrav Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN), objasnio je za Deutsche Welle povjesničar Oleksandr Zaicev s Ukrajinskog katoličkog sveučilišta u Lavovu.
„Postoje zapisi koji pokazuju da su tijekom sudskih saslušanja protiv vođe OUN Stepana Bandere 1936. godine njegove pristaše dodale fašistički pozdrav rukom uz slogan ‘Slava Ukrajini’”, rekao je Zaicev za DW.
Ukrajinski nacionalist Stepan Bandera pokušao je tijekom Drugog svjetskog rata uspostaviti nezavisnu ukrajinsku državu, a pripadnici njegove Organizacije ukrajinskih nacionalista 1941. godine kreću u progon Poljaka, Židova i Rusa i smatraju se odgovornima za masakr između 35 i 60 tisuća Poljaka na teritoriju današnje zapadne Ukrajine.
Poslije Drugog svjetskog rata, u vrijeme SSSR-a, pozdrav je bio zabranjen i nije korišten unutar sovjetske Ukrajine, ali je ostao živ u ukrajinskoj nacionalističkoj dijaspori. Na pozdrav „Slava Ukrajini“, odgovaralo se s „Herojima slava“.
Široka upotreba nakon Euromajdana
„Porijeklo tog pozdrava jest nacionalističko i seže iz vremena prije Drugog svjetskog rata, a veže se najprije uz OUN i nacionalističku armiju na zapadu Ukrajine. Pozdrav nije bio korišten u vrijeme sovjeta, ali se počinje vraćati nakon 1991. i raspada SSSR-a.
Međutim, masovno se počeo koristiti kao javni pozdrav tijekom Euromajdana 2014., kada su se europski orijentiranim prosvjednicima na Majdanu pridružili pripadnici Desnog sektora i drugih desnih organizacija “, objašnjava ukrajinski povjesničar Vladimir Ryzhovski za Faktograf, upućujući na zanimljivost da se taj pozdrav nije koristio tijekom ukrajinske Narančaste revolucije 2004/2005. godine.
„Slava Ukrajini! Slava herojima!” postao je 2018. službeni pozdrav Ukrajinske vojske koji je zamijenio stari slogan iz sovjetskog doba: „Zdravo drugovi vojnici!”.
“U Ukrajini je proteklih godina bilo puno diskusija oko ispravnosti korištenja tog pozdrava”, kaže Ryzhovski, dodajući i kako nisu svi ljudi koji su ga koristili bili svjesni njegove prošlosti i negativnih konotacija.
Od 2014. do prošlotjedne ruske invazije taj je pozdrav postao način identifikacije Ukrajinaca kao patriota, nisu ga koristili samo oni s nacionalističke desnice, objašnjava. Paradoksalno, on je za većinu ljudi postao statement o potrebi za nezavisnošću i za slobodom izbora ili o odanosti zapadnim vrijednostima demokracije.
Bilo je naravno i onih, ukazuje, koji su ga koristili iz nacionalističkih pobuda usmjerenih protiv istoka zemlje.
„Poslije Majdana je propuštena šansa da Ukrajina u jednu naciju spoji i zapad i istok zemlje, da se postigne kompromis između različitih povijesti“, konstatira. Rat na istoku zemlje, odnosno konflikt s Rusijom koji traje od 2014. godine samo je doprinio jačanju nacionalističke retorike u ostatku zemlje.
„U Ukrajini je ljevica slaba, centar praktički ne postoji. Paradoksalno je da je Zelenski izbore premoćno dobio kao osoba koja nije inzistirala na nacionalističkoj retorici i koja je govorila da želi riješiti rat na istoku zemlje. Ironija je da je tijekom mandata počeo, pod pritiscima s desna, raditi iste stvari koje je prije njega radio predsjednik Petar Porošenko“, navodi.
Izlazak iz sfere spornog
„Međutim, sada je ruska invazija na Ukrajinu sve promijenila i okončala diskusije, a ‘Slava Ukrajini’ je postao najkraći izraz podrške za borbu koja Ukrajina sada vodi. Pod pritiskom Vladimira Putina sada se stvara jedna ukrajinska nacija i prestaju podjele koje su postojale još prije tjedan dana“, kaže Ryzhovski pa tako nije više čudno niti kada on ili njegovi prijatelji koji to nikada nisu radili svoje poruke potpišu sa „Slava Ukrajini“. Poruka je to koja se koči pod brojne izraze podrške Ukrajini ovih dana.
„Putin gradi ovu naciju više nego Bandera“, zaključuje Ryzhovski. Proklamirani cilj ruske ‘vojne operacije’ bio je denacifikacija Ukrajine, a postiže upravo suprotno“, kaže, ilustrirajući to pitanjem ruskog jezika. Iako Ukrajinac, jezik kojim je govorio kod kuće bio je ruski, ljudi koji staju pred ruske tenkove govore ruski, izbjeglice koje prelaze granice Poljske ili Mađarske pričaju najčešće ruski jezik. Nakon ovog napada, plaši se Ryzovski, ruski bi iz glavnine Ukrajine mogao nestati u roku od jedne generacije te biti u potpunosti zamijenjen ukrajinskim jezikom.
Ako pozdrav „Slava Ukrajini“ ima sličnu prošlost kao „Za dom spremni“, hoće li se nakon kraja ovog sukoba – ako opstane nezavisna država – vratiti u sferu spornog?
Ryzhovski smatra da neće, da je pozdrav u međuvremenu zadobio sasvim novo značenje.
R. I. /Foto: AP
